- S obzirom na to da početkom nove kalendarske godine redovito kreću aktivnosti prijave i obračuna poreza, na sastanku kojeg smo još u listopadu prošle godine imali u središnjici Porezne uprave, dogovoreno je da u vrijeme božićno- novogodišnjih praznika Porezna uprava objavi informaciju u medijima namijenjenu radnicima migrantima o njihovoj obvezi da sami, dobrovoljno, naprave prijavu osobnog dohotka i drugih primitaka iz inozemstva. Pri tome smo se izborili da, u slučaju dobrovoljne porezne prijave, nema penalizacije, odnosno naplate kazni koje su u rasponu od 5.000 do 50.000 kuna, kao ni naplate zateznih kamata na svih šest proteklih neprijavljenih godina - podsjeća Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
Dovodi u pitanje tvrdnju poreznika da prema međudržavnim ugovorima, odnosno razmjenom podataka, imaju uvid za svakog državljanina Republike Hrvatske gdje radi.
- Ako Porezna uprava ima podatke za sve naše radnike, nije li ih dužna sama, ponaosobno, pozvati putem pismenih poziva da se jave u nadležne Porezne uprave?! Mišljenja smo da još uvijek Porezne uprave dolaze do podataka o radnicima migrantima prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanjem određenih dokumenata ili putem svojih informatora - kažu u sindikatu.
S obzirom na detaljne i brojne obrade, koje je sindikalna pravna služba napravila, kažu kako Hrvatska krši odredbe međunarodnih sporazuma o dvostrukom oporezivanju.
- O tome je naš odvjetnik izvijestio te dao niz dokaza predsjedniku Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Žarku Tušeku - podsjećaju i zaključuju kako su članovi sindikata nezadovoljni s radom Poreznih uprava te im ne vjeruju.
- Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja o do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja čime su radnici migranti zakinuti s po 15.000 kuna. I dalje nas boli tvrdnja ravnatelja središnje Porezne uprave kako smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes. Pitamo se, nije li u interesu državi da nam upravo Hrvatska bude od životnog interesa? Nije li veća korist za državu to što ovdje plaćamo indirektne poreze, kroz kupnju usluga i roba te kroz brojna ulaganja, a što činimo kako naše cijele obitelji, naša djeca i unuci, ne bi napustili zemlju koju volimo čak i kada ima maćehinski odnos prema nama u kontekstu poreznih nameta, da ne kažem "harača“. Zar nam najaktualniji rezultati Popisa stanovništva, iz čega je vidljivo da nam se zemlja prazni, nisu dovoljno jasna poruka?! Moramo li i mi napustiti Hrvatsku? Pitam: Zar je zanemarivo to što nas ima oko 20.000 koji se tjedno ili mjesečno vraćamo u Hrvatsku? Zar je malo to što donosimo do pola milijarde eura i izravno doprinosimo rastu njenog BDP-e kroz naša ulaganja? Prema podacima iz građevinskog sektora, koji je vrlo zorni pokazatelj i akcelerator ekonomske aktivnosti, do 90 % svih poslova hrvatski građevinski obrtnici rade upravo zahvaljujući našim investicijama - poručio je Lazar koji je iznio i nekoliko primjera.
- Jedan od naših članova, koji je već 30 godina zaposlen u Austriji, svojim je kreditima, usmjerenim u izgradnju zgrada, u svoju lokalnu samoupravu donio oko milijun eura. Upravo zbog takvih ljudi, nismo omiljeni u zemljama u kojima radimo jer svoj zarađeni novac ne ostavljamo tamo već ga odnosimo u svoju matičnu zemlju. Tvrdnja da ne doprinosimo u proračune lokalnih jedinica, koje pak sufinanciraju dječje vrtiće koje pohađaju naša djeca i/ili unuci, također ne stoji. Naime, naš prijedlog načelniku jedne od najvećih općina u Hrvatskoj, čijih preko 1000 građana radi u pograničnim državama EU, da sami plaćamo sufinancirane pogodnosti u punom iznosu on je glatko odbio. Njegovo obrazloženje je da općina ima višestruku korist kroz naša ulaganja u izgradnju kuća ili povećanu potrošnju. Nije li to razumno razmišljanje!? - ističe Lazar i poručuje kako nisu "vikend" korisnici hrvatskog zdravstvenog sustava.
- Žurni slučajevi su jedno. Ne biramo kada će se dogoditi, ne možemo ih predvidjeti ni prevenirati, ali nisu ni učestali. Naglašavamo, u državama u kojima rade naši radnici su svi zdravstveno osigurani, a temeljem europske zdravstvene iskaznice građani EU mogu koristiti hitne zdravstvene usluge i u drugim državama EU - ističe.
Hrvatski sindikat radnika migranata stoga predlaže članovima da s dobrovoljnom prijavom poreza još malo pričekaju budući da su u tijeku pregovori s Ministarstvom financija o rješavanju konkretnih devet zahtjeva koje je predložio sindikat, a idu u cilju poboljšanja položaja hrvatskih radnika migranata.
- Zahvaljujemo na velikom razumijevanju, sluhu za rješavanje naših problema te u tom smislu na velikom angažmanu saborskom zastupniku Siniši Jenkaču i predsjedniku saborskog Odbora za gospodarstvo Žarku Tušeku - poručuje predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata te poziva članove da ih kontaktiraju zbog savjeta ili moguće pravne zaštite.
