Sajam poslova i ove je godine, u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Varaždin, u sportsku dvoranu u Graberju privukao nezaposlene osobe i poslodavce u potrazi za radnom snagom.
- Radio sam u PZC-u 31,5 godinu i onda sam, budući da sam zbog problema s kralježnicom i ramenima imao rješenje da ne smijem teško raditi i dizati, među prvima postao višak s gotovo 36 godina radnog staža. Radio sam na Općini na javnim radovima šest mjeseci, a sad sam dao zamolbu u Parkove - rekao nam je Josip Slunjski iz Ledinca.
- Imam 57 godina i ukupno 37,5 godina staža, do mirovine mi nedostaju još tri godine pa si sada, kada sam nezaposlen, doplaćujem staž kako bih imao barem neku mirovinu. To me mjesečno košta 609 kuna mjesečno. Bio sam na razgovoru za posao, sad čekam odgovor. Meni je teže naći posao, jer ne smijem teško raditi - kaže Josip i dodaje da je Sajam poslova došao da vidi može li se tu naći nešto i za njega.
Osvrnuo se i problem niskih plaća koje sve veći broj radnika "tjeraju" u inozemstvo.
- Kod privatnika se radi po 10 sati, ali oni daju minimalac, to je premalo plaćeno, zato nam ljudi i odlaze u inozemstvo. I moj je jedan sin već u Njemačkoj, sad se i drugi sprema tamo - dodao je Josip i krenuo u potragu za poslom, kao i 28-godišnja Maja.
- Nezaposlena sam sedam mjeseci, teško je naći posao. Na Geotehničkom fakultetu sam završila smjer Upravljanje okolišem i poslova u struci nema, iako tražim i u Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji te u samom Zagrebu. Tražim i van struke, ali ništa. Rijetko kad uopće dobijem odgovor na molbu, a još rjeđe poziv na razgovor za posao. Nema nam druge nego otići van - izrazila je Maja stav većine mladih ljudi.
Među poslodavcima koji su slobodna radna mjesta danas ponudili na Sajmu poslova je i tvrtka Hanjes d.o.o., smještena u Zoni Sjever (bivšoj Slobodnoj zoni Varaždin), koja se bavi obradom metala.
- Što se naše branše tiče, najtraženija zanimanja su nam strojarski tehničari, bravari i zavarivači, inženjeri strojarstva, konstruktori, dizajneri... Mi smo u metalnoj branši i dosta je teško naći radnu snagu. Interes na ovom Sajmu poslova je dosta velik, puno ljudi došlo je do nas i tražilo informacije o zaposlenju u našoj tvrtki - rekla nam je Natalija Marjančić, direktorica i članice Uprave tvrtke Hanjes.
Da potraga za radnicima postaje sve teža potvrdila je i Branko Šaško, v.d. predstojnice varaždinskog Regionalnog ureda HZZ-a.
- Na području Varaždinske županije neprestano dolazi do pada broja nezaposlenih osoba pa je tako u ožujku bilo prijavljeno 3.375 osoba, što je čak 26 posto manje nego u ožujku prošle godine. Broj prijavljenih radnih mjesta je veliki, poslodavci zaista potražuju radnu snagu, preko 1.000 slobodnih radnjih mjesta svaki mjesec, tako da dolazimo u poteškoće i ne možemo poslodavcima osigurati odgovarajuću radnu snagu, kako zbog dobne, tako i zbog kvalifikacijske strukture nezaposlenih osoba, te velikog zapošljavanja u Varaždinskoj županiji i, naravno, u inozemstvu - napomenula je Šaško.
Upozorila je i na podatak da je više od 55 posto nezaposlenih osoba starije od 45 godina, što je dob kada je mirovina još daleko, a počinju zdravstvene teškoće.
Što se tiče Sajma poslova, istaknula je da je, zbog nedostatka radne snage, interes poslodavaca sve veći.
- Ovdje imamo 50-ak poslodavaca, a oglašeno je više od 740 slobodnih radnih mjesta, i to iz svih grana djelatnosti - koža, tekstil, obuća, informatika, turizam, prehrana... zastupljene su sve djelatnosti i nadamo se da će poslodavci zaprimiti što više kvalitetnih životopisa, kao i da će svi koji traže posao naći svoje mjesto u svijetu rada - kazala je Šaško i dodala da su najtraženija zanimanja i u ožujku bila iz područja prerađivačke industrije - radnici na proizvodnoj liniji, šivači, prodavači, konobari, kuhari...
Dio Sajma poslova bio je posvećen i radionicama o prekvalifikacijama te edukacijama, a upravo je na važnost obrazovanja ukazao i predsjednik županijske Gospodarske komore Dragutin Gložinić.
- Gotovo da nema branše u kojoj se nije javio manjak radne snage, od radno-intenzivnih industrija koje kod nas dominiraju, pa do onih koji zahtijevaju visokoobrazovanu radnu snagu. Ovo je dobra prilika da roditelji i djeca vide što se nudi i na temelju toga donesu odluku. Naša je sugestija da prouče potrebe u gospodarstvu, a riječ je prije svega o strukovnim zanimanjima, no i oni koji žele nastaviti školovanje trebaju provjeriti koje struke su potrebne. To se prvenstveno odnosi na zanimanja iz STEM područja, koja već danas imaju perspektivu, ali ne treba zanemariti ni druga područja. Naime, tehnologije koje dolaze, a to je robotika, "industrija 4.0", imaju snažne povratne sociološke veze. Robotizacija je hit, no ona će dovesti do toga da će ljudi ostajati bez posla pa se postavlja pitanje što s njima? U nekim se državama čak razmatra porez na robote. Paradoks je u tome da će manje obrazovani u tom sustavu imati još manje šanse, zato je važno poticati školovanje i edukaciju. Kod nas je sada aktualna reforma obrazovanja, a mi se jako zalažemo za uvođenje dualnog obrazovanja. Pilot tog projekta će izgleda krenuti tek sljedeće godine, a mi ovdje na sjeveru imamo potencijala te se nadamo da će to stvarno krenuti. Naime, pretpostavka dualnog obrazovanja je da se popune realne "rupe" u proizvodnim firmama i da poslodavci pronađu od početka zainteresirane mlade ljude i onda ih potenciraju u razvoju - istaknuo je Gložinić.
Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo sa sobom povlači potrebu uvoza radne snage.
- Komora je aktivno uključena u traženje radne snage za naše firme, u okviru kvote koje je Vlada RH odobrila. Preko naših posredništava u nama najbližim zemljama, u BiH i Srbiji, ali i preko veleposlanstva u Ukrajini, pokušavamo pomoći otvaranjem kanala i veza kako bi naši gospodarstvenici mogli doći do radne snage koja im treba. No, nedostatak radne snage čak i u susjednim zemljama poslako postaje problem, također zbog "odljeva" na zapad gdje je standard viši - upozorio je Gložinić.
Na otvorenju Sajma poslova bio je i dožupan Tomislav Paljak, koji je također upozorio na opasnost odlaska radne snage.
- U Varaždinskoj županiji nezaposlenost je niska, a činjenica je i da smo mi županija koja u najvećem postotku ima zaposlena oba člana obitelji, odnosno roditelja. Na to se veže i obrazovna politika pa nakon jednosmjenske nastave, ujesen krećemo i s cjelodnevnim boravkom. No, poslovno-migracijska situacija je takva kakva jest, ljudi traže najbolja rješenja za sebe i odlaze van. Posebice je demografski opasno što to više nisu "gastarbajteri" u klasičnom smislu, već odlaze cijele obitelji te će trebati jako puno vještina, mudrosti, sposobnosti i dobrih političkih poteza da se stvari pokrenu u pozitivnom smjeru te da se ti ljudi eventualno počnu vraćati - rekao je Paljak, a spomenuo je korake koje Županija može učiniti da stvari krenu nabolje.
- Činjenica je da smo dosad, u ovih osam mjeseci, pokrenuli investicijski val od preko 400 milijuna kuna, preko svih mogućih fondova koji su nam dostupni, to ne može ostati nezapaženo. Konačno je krenuo i projekt aglomeracije, koji će u konačnici imati vrijednost od 1,5 milijarde kuna, dakle, potražnje za radnom snagom svih vrsta će sigurno biti, samo je pitanje kako će se odraziti na činjenicu da će to uzrokovati i manjak radne snage i kako će se poslodavci snaći u tim uvjetima. Neupitno je da investicije dolaze, posla ima, a ljudi više ne žele raditi posao koji im ne garantira plaću dostojnu za život, ali treba razumijeti i poslodavce u ovim teškim uvjetima na tržištu - zaključio je Paljak.
Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok na otvorenju sajma je napomenuo da se, iako grad Varaždin ima izrazito nisku stopu nezaposlenosti, ne treba zavaravati.
- To nije zbog nekakvih velikih gospodarskih uspjeha, već uglavnom zbog toga što je, nažalost, dio mladih ljudi otišao u inozemstvo ili se više ne prijavljuju na Zavod. zato svi zajedno moramo na ovakvim susretima što više raditi na politikama aktivnog zapošljavanja i prekvalifikacijama. Treba konačno povezati obrazovni i gospodarski sektor te jedinice lokalne samouprave kako bi svi imali jednake šanse da se zaposle - poručio je Čehok.
