U nedjelju, 8. studenog, birat ćemo saborske zastupnike za novi, osmi saziv Hrvatskog sabora. I dok su biračima već vrlo vjerojatno dobro poznate liste i kandidati u njihovim izbornim jedinicama, to se zacijelo ne bi moglo reći za način njihova izbora, jer tu postoji određena novost. Umjesto dosadašnjih tzv. zatvorenih lista, na kojima je birač imao pravo glasovati isključivo za željenu listu, ovaj put ima mogućnost dati glas i za određenog kandidata s te liste.
Riječ je o sustavu preferencijalnog glasovanja, koji nam je detaljnije pojasnio Igor Pavlic, zamjenik predsjednice Izbornog povjerenstva treće izborne jedinice, koju čine Krapinsko- zagorska, Međimurska i Varaždinska županija.
– Preferencijalno glasovanje uvedeno je na izborima za EU parlament, a sada prvi put i za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. To je sustav glasovanja po kojem građani s pravom glasa, osim mogućnosti da glasuju za određenu listu, imaju i pravo zaokružiti određenog kandidata s te liste. Naime, ako glasači zaokruže listu i kandidata s drukandidata s te liste ušlo u Sabor. Ako je lista dobila primjerice pet mandata, o ulasku u Sabor određivao je redoslijed kandidata na listi. Preferencijalnim glasovanjem biračim a se daje mogućnost da oni utječu na to tko će od kandidata na listi kojoj su dali glas ući u Sabor, što je novost u izborima zastupnika u Hrvatski sabor – naglašava Pavlic.
No preferencijalni glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se samo kada broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova u odnosu na ukupni broj glasova koje je osvojila pojedina lista. Stoga je moguće da i posljednji s liste uđe u Sabor.
– Kada na listi imamo dva ili više kandidata koji imaju isti broj preferencijalnih glasova, o njihovu ulasku u Sabor ponovo odlučuje njihovo mjesto na listi. Ako preferencijalnim glasovanjem nije izabrano onoliko zastupnika koliko je mandata dobila pojedina lista, na preostala mjesta raspoređuju se zastupnici po redoslijedu na listi – napominje zamjenik predsjednice Izbornog povjerenstva treće izborne jedinice.
Zbog ove novosti izborna povjerenstva educiraju predsjednike općinskih i gradskih izbornih povjerenstava, koji pak dalje educiraju članove biračkih odbora.
– Kada birač dođe na biračko mjesto, dobit će preciznu uputu kako glasovati, kako za liste tako i za kandidate nacionalnih manjina. Podsjećam, pripadnici određenih nacionalnih manjina mogu birati hoće li glasovati za liste ili kandidate nacionalnih manjina. Nevažeći listići Član biračkog odbora dužan je glasaču objasniti da može zaokružiti isključivo jednu listu i, ako želi, samo jednog kandidata s te liste – kaže Pavlic.
Ipak, uvijek se može dogoditi da pojedini glasači ne shvate pouku i ne zaokruže listić na ispravan način, a posljedica toga može biti da listić postane nevažeći.
– Zbog preferencijalnog glasovanja možemo imati situaciju da je listić važeći i za listu i za preferencijalni glas, a to je kada je zaokružena samo jedna lista i jedan kandidat s te liste. Kao valjani i za listu i za preferencijalnog kandidata uvažit će se i listić na kojem je glasač zaokružio samo jednog kandidata na određenoj listi. Ipak, možemo imati situaciju da je listić važeći samo za listu, ali ne i za preferencijalni glas. Nemoguće je da je listić bude važeći samo u odnosu na preferencijalni glas jer se i dalje glasuje ponajprije za liste – napominje Pavlic.
Naglašava da birački odbor, kad ocjenjuje je li listić važeći ili nevažeći, kao važeći može ocijeniti samo onaj listić na kojem može nesumnjivo prepoznati jasnu i nedvojbenu volju birača, odnosno za koju je listu i za kojeg kandidata s te liste birač dao glas.
– Najvažnije je da ljudi shvate suštinu, a to je da se i dalje primarno glasuje za listu. Na listiću na kojem je zaokružena jedna lista, taj je listić uvijek važeći za listu. Naravno, ako su zaokružene dvije ili više lista, listić je nevažeći, jer se može zaokružiti samo jedna. I dalje glasujemo za liste iako više nemamo sustav zatvorenih lista, već preferencijalno glasovanje. Dakle, ponajprije se glasuje za liste, s time da birač, ako želi, može zaokružiti jednog kandidata, ali isključivo s liste kojoj je dao glas. To je mogućnost koja mu je dana i koju može, ali i ne mora iskoristiti. Da tako kažem, savršeni važeći listić za glasača koji je iskoristio mogućnost preferencijalnog glasa je onaj na kojem je zaokružena jedna lista i jedan kandidat s te liste, odnosno redni broj ispred imena liste i imena kandidata – zaključuje.
