Saborski zastupnik Jenkač zahtijeva strože kazne za nesavjesne građane koji ne brinu o svojim životinjama

VV | 7.12.2022. u 18:00h | Objavljeno u Aktualno

Saborski zastupnik Siniša Jenkač u Hrvatskom je saboru u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorio na temu prijedloga Zakona o zdravlju životinja kojim se osigurava provedba Uredbe o prenosivim bolestima životinja. Napominje kako je ovom Uredbom ukinuto gotovo 400 pravnih akata s ciljem izravne, ujednačene primjene zakonodavstava u svim državama članicama Europske unije.

Ovim prijedlogom zakona cjelokupno dosadašnje nacionalno zakonodavstvo vezano za područje zdravlja životinja staviti će se izvan snage, što uključuje pojedine odredbe Zakona o veterinarstvu te ukupno 59 pravilnika. U svom se izlaganja osvrnuo na problematiku čipiranja i zbrinjavanja napuštenih životinja s obzirom da se s tim problemima sve više susreće lokalna samouprava.

- Potpisane sporazume s azilima plaćamo otprilike 10 do 15 000 eura godišnje i zbrinjavanje svake pojedinačne životinje košta otprilike 1500 do 2500 kuna – kazao je Jenkač. Naglasio je kako nitko ne govori o svim tim vlasnicima koji ostavljaju životinje i ne brinu o njima.

- U konačnici ispada da mi iz jedinica lokalne samouprave koji smo prvi na braniku u komunikaciji s našim građanima da budemo im maltene kupili pse, čipirali ih, kastrirali, a još malo morat ćemo ih i hraniti. Dolazimo da jedne apsurdne situacije ne samo kod zbrinjavanja napuštenih životinja, nego i u masu drugih situacija koje mi s lokalne samouprave doživljavamo, a nitko ne postavlja pitanje odgovornosti naših nesavjesnih građana – obrazložio je.

Kao rješenje predlaže primjer sličan onom koji je vidio tijekom boravka u Bruxellesu koji među zaposlenicima u gradskoj upravi ima najviše zaposlenih komunalnih redara koji se bave kažnjavanjem građana, a to vidi kao jedan od dobrih smjerova kojim bi se kažnjavali nesavjesni građani koji se ne drže reda.

Istaknuo je i kako je kod nas poljoprivreda već 100 godina obezvređivana u odnosu na neke zapadnoeuropske zemlje.

- Tako primjerice dok se netko u Njemačkoj bavi poljoprivredom, tzv. „bauer” on je tamo gazda, a dok se netko kod nas bavi poljoprivredom on je seljak. Samo kod nas ta riječ ima značaj uvrede, šale ili vica, a to je ono što moramo iskorijeniti – zaključio je.