Djeci i mladima posebno je potrebno osigurati aktivnosti druženja s vršnjacima jer je to njihova razvojna potreba koja se pokazala posebno ugroženom tijekom pandemije. Jedan je to od zaključaka istraživačkog projekta “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone” koji je provela skupina psihologinja, znanstvenica, nastavnica i vanjskih suradnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nedavno objavljeni preliminarni nalazi istraživanja pokazuju kakvo je psihološko stanje građana Hrvatske i kako su se s pandemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu nosile osobe svih generacija i u različitim životnim ulogama: od učenika i studenata, preko osoba u vezi i samaca, roditelja maloljetne djece, zaposlenih i nezaposlenih osoba do umirovljenika. Podaci su prikupljeni online anketom tijekom svibnja, a u istraživanju je sudjelovalo više od 3.500 osoba dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole.
Kako su djeca?
- Mlađa djeca bila su više zabrinuta zbog mogućnosti zaraze koronavirusom nego starija djeca, a svu je djecu znatno više brinula mogućnost da se razboli netko njima blizak, nego oni sami. Djevojčice i dječaci nisu se razlikovali po stupnju zabrinutosti zbog mogućnosti zaraze - navodi se u rezultatima istraživanja.
Većina djece (64,9%) izjavila je da su za vrijeme pandemijskih mjera imali više slobodnog vremena nego prije pandemije, gotovo četvrtina je procijenila da su imali manje slobodnog vremena, a manji dio je izjavio da im se količina slobodnog vremena nije promijenila. Čak 69,1% djece izjavilo je da su se za vrijeme pandemijskih mjera više družili i igrali s članovima svoje obitelji nego prije pandemije, svega 6,7% izjavilo je da se vrijeme provedeno u druženju i igri s članovima obitelji smanjilo, dok je približno četvrtina (24,2%) procijenila da se to vrijeme nije promijenilo.
Među učenicima osnovne škole znatno je više onih kojima je nastava na daljinu teža od nastave u školi (48,6%) nego onih kojima je teža nastava u školi (29,3%), dok je među srednjoškolcima podjednako i jednih i drugih. Dječaci i djevojčice ne razlikuju se u procjenama težine nastave na daljinu, a istraživanje je pokazalo i da su učenici kojima je teža nastava na daljinu izvijestili i o smanjenju slobodnog vremena tijekom pandemije.
Djeci su za vrijeme pandemijskih mjera najviše nedostajali prijatelji i vršnjaci, no gotovo jednako nedostajali su im i djedovi, bake, rođaci, ali i izlasci iz kuće kad god se poželi te bavljenje sportskim aktivnostima. Prema nalazima istraživanja, psihičko zdravlje starije djece lošije je nego psihičko zdravlje mlađe djece, a na svim dobnim razinama je psihičko zdravlje djevojčica lošije nego psihičko zdravlje dječaka.
Kvalitetni odnosi
- Indikatori djetetova psihičkog zdravlja pokazali su se povezanima s brojnim karakteristikama djeteta i okoline u kojoj živi. Uz povezanost s dobi i rodom djeteta, rezultati pokazuju da je psihičko zdravlje povezano i s karakteristikama ličnosti djeteta. Primjerice, o boljem psihičkom zdravlju izvijestila su djeca koja su emocionalno stabilna, ekstravertirana i manje osjetljiva na okolinu. Psihičko zdravlje povezano je i s kvalitetnim odnosima s bliskim osobama - majkom, ocem, braćom i sestrama te prijateljima. Od čimbenika iz okoline, najveća povezanost dobivena je između broja stresnih životnih događaja koje je dijete proživjelo unatrag nekoliko mjeseci (poput smrti bliske osobe ili kućnog ljubimca, vlastite bolesti ili bolesti člana obitelji, uključujući COVID-19, rastave braka roditelja i problema u školi) i indikatora psihičkog zdravlja - ističe se u rezultatima istraživanja.
Djeca koja su se više brinula zbog mogućnosti da se ona sama ili njima drage osobe zaraze koronavirusom bila su i općenito zabrinutija za svoju budućnost.
- Zanimljivo je da su djeca koja su se više brinula zbog mogućnosti da se sama zaraze koronavirusom izvijestila o nešto većem zadovoljstvu životom od djece koja su se manje brinula da bi se mogla zaraziti. Moguće je da je ova povezanost posredovana djetetovim ponašanjima koja smanjuju mogućnost zaraze (na koja su djeca bila snažno poticana za vrijeme pandemije). Također, na svim mjerama psihičkog zdravlja su bolje funkcioniranje pokazala djeca koja su izvijestila o povećanju količine slobodnog vremena, kao i vremena provedenog s članovima obitelji - jedan je od zaključaka.
Studiranje tijekom epidemije
Upitnik o iskustvima studiranja tijekom pandemije ispunilo je više od 450 studenata i studentica. Većina studenata je tijekom pandemije živjela u obiteljskom domu (85%) te u potpunosti poštovala epidemiološke mjere (93%). Tri četvrtine studenata izjasnilo se da su se mogli neometano posvetiti zahtjevima studija tijekom pandemije, i to u prosjeku oko 5 sati dnevno.
- Studenti su tijekom pandemije imali dobre materijalne i tehničke uvjete za sudjelovanje u nastavi na daljinu. Čak 90% ih je imalo stalno dostupno osobno računalo, a još 8% povremeno dostupno. Općenito, studenti se gotovo uopće ne žale na tehničke i informatičke prepreke u ispunjavanju studentskih obaveza. Također, teškoće im nisu predstavljale ni obaveze pomaganja drugim članovima obitelji ni kućanski poslovi, kao ni druge obaveze (posao ili volontiranje) – stoji u rezultatima istraživanja.
Jedini od uvjeta za studiranje na koji se požalio svaki četvrti student je nedostatak mirnog prostora za rad.
- S druge strane, težina zadataka varirala je podjednako cijelim rasponom od lakih do teških (ovisno o predmetu i studiju), kao i količina zadataka koje su im nastavnici zadavali. 30% studenata požalilo se da im je količina zadataka prilično otežavala ispunjavanje akademskih obaveza, a čak 20% da im je izrazito otežavala. Unatoč tome, 87% sudionika je odgovorilo da je uspijevalo izvršiti obaveze vezane uz studij, od čega njih 27% u potpunosti. Zabrinjavajući je, međutim, podatak da je 40% studenata imalo teškoće koncentracije zbog psihičkog stanja/uznemirenosti, a čak 60% njih je imalo teškoće u samoregulaciji i bilo im se teško primiti posla oko studija – napominje se u izvješću.
Na pitanje što ih brine u vezi sa studiranjem tijekom pandemije, oko 50% njih je izrazilo brigu oko nabave literature, nemogućnosti održavanja praktičnih vježbi ili teškoća s učenjem bez izravnog kontakta s predavačem. Oko 60% ih je izrazilo zabrinutost hoće li steći odgovarajuće znanje za buduće zanimanje, a 75% ih je zabrinuto oko polaganja ispita i uspješnog završetka akademske godine.
- Također, dvije trećine studenata zabrinuto je za svoje zdravstveno stanje zbog dugog sjedenja i gledanja u ekran, kao i za svoje psihičko stanje zbog stresa. Što se tiče promjene načina života tijekom pandemije, više od polovice studenata navodi da su im nedostajale sportske i rekreativne aktivnosti, posjećivanje kulturnih događaja, izleti i putovanja, pa čak i fizičko pohađanje nastave, no najviše su im nedostajali izlasci i druženje s prijateljima (85% ih je izjavilo da im to nedostaje prilično ili izrazito). Studentima koji su u vezi su nedostajale zajedničke aktivnosti i fizička bliskost s partnerom/icom, a samcima prilike za upoznavanje novih ljudi i razvijanje odnosa – navodi se u rezultatima istraživanja.
Suočavanje sa stresom
Od stresnih događaja vezanih uz pandemiju, najviše ih je uznemirila promjena načina života (33% jako). Dio njih uznemirila je i razdvojenost od partnera ili ranjivih članova obitelji, nemogućnost planiranog putovanja, rada ili obavljanja potrebnog zdravstvenog pregleda, kao i zaposlenost člana obitelji na kritičnim poslovima. Što se tiče studentskog života, njih 25% jako je uznemirio nedostatak resursa za primjereno studiranje, a čak 45% osiromašen društveni život.
S brojnim problemima kojima su bili izloženi tijekom pandemije se većina studenata suočavala tako da ih je pokušala riješiti (85%). Međutim, polovica studenata je izjavila i da su bili skloni ostaviti probleme po strani i izbjegavati razmišljati o njima te se radije pokušati opustiti i zabaviti, a čak 40% njih su problemi jako uznemirili i pomagao im je razgovor o tim neugodnim osjećajima s bliskim osobama.
- Ovakvi različiti stilovi suočavanja sa stresom povezani su i s teškoćama u studiranju o kojima dio studenata izvještava. Tako su više teškoća zbog nemogućnosti koncentracije na studij imali studenti koji su doživjeli više stresnih događaja i koje su ti događaji više uznemirili, koji su se manje usmjerili na rješavanje problema, a više na svoje neugodne emocije te koji su pokazivali više simptoma depresije. Simptomi depresije i psihičke teškoće zbog stresa su također važne odrednice problema sa samoregulacijom i izvršavanjem obaveza na studiju, no studenti koji su imali takve probleme skloniji su manje se usmjeriti na rješavanje problema, a više odvraćanju pažnje i izbjegavanju razmišljanja o problemima – napominju autorice istraživanja, dodajući da rezultati pokazuju kako polovica studenata i studentica ima očuvano mentalno zdravlje, no zabrinjavaju podaci koji govore da nešto manje od 30% ima blago i umjereno izraženu depresivnost, dok njih 23% ima jako i izrazito jako izraženu depresivnost.
- 20-25% studenata iskazalo je blagu i umjerenu anksioznosti i stres, a njih 17-20% izrazitu uznemirenost i tjeskobu te vrlo intenzivan stres. 10% mladih ima izrazito narušeno mentalno zdravlje (i visoku tjeskobu i depresivnost i stres). Iako više simptoma narušenog mentalnog zdravlja imaju studenti koji se više brinu oko studija i koji su se trebali više prilagoditi novom načinu života tijekom pandemije, narušeno mentalno zdravlje prvenstveno je povezano s količinom doživljenih stresnih događaja i jakom uznemirenosti zbog njih te sa sklonošću studenata ka usmjeravanju na svoje negativne emocije, a djelomično i sa sklonošću izbjegavanja razmišljanja o problemima. Općenito se pokazalo da su svojom kvalitetom života najmanje zadovoljni studenti sa simptomima depresije, oni koji su više uznemireni stresnim događajima tijekom pandemije i više zabrinuti oko studija, te, očekivano, oni lošijeg imovinskog stanja. Tijekom pandemije koronavirusa 3% studenata je zatražilo i koristilo stručnu psihološku pomoć, no mnogo više ih procjenjuje da će je trebati u neposrednoj budućnosti (27% možda, 8% vjerojatno, 3% sigurno) - ukazuju rezultati istraživanja.
