Koliko puta ste se našli u situaciji da ste nešto gradili ili adaptirali i pri tome niste znali gdje propisno zbrinuti građevinski otpad? Reciklažno dvorište Mišić, koje se nalazi u Prelogama kraj Ivanovca, nudi rješenje takvih problema, jer njihov je posao zbrinjavanje isključivo neopasnog građevinskog otpada iz sjeverozapadne Hrvatske, pa i šire i najveće je takve vrste u ovom dijelu države.
Rabljena opeka, beton i asfalt mogu se recikliranjem, odnosno drobljenjem, pretvoriti u reciklirani agregat i ponovno se iskoristiti. Direktor Reciklažnog dvorišta Mišić Antun Mišić s ponosom ističe da je Reciklažno dvorište, pogon za obranu neopasnog i građevinskog otpada, kruna poslovanja nakon 46 godina djelovanja obiteljske tvrtke Mišić, koju je osnovao sada na žalost pokojni Antunov brat Stjepan 1972. godine, koji je tada bio obrtnik.
U Reciklažnom dvorištu Mišić zaposleno je deset osoba, a Antun Mišić u poslu ima veliku pomoć svojih sinova Dejana i Tomislava.
- Ideju za pokretanjem Reciklažnog dvorišta dobili smo u Njemačkoj i u Austriji, s obzirom na to da je kod Beča jedan veliki pogon takve namjene i nakon što smo kod njih vidjeli kako se građevinski otpad prerađuje i kasnije ponovno upotrebljava pomislili smo zašto nešto takvo ne bi probali i kod nas. Reciklažno dvorište na lokaciji na kojoj se i danas nalazimo, površine je tri hektara, a zaživjelo je 2006. godine. Nekada je na tom prostoru bilo divlje smetlište, kojeg je trebalo sanirati. S kupovanjem potrebnih strojeva krenuli smo i u ishođenje potrebnih dozvola za rad, što je bio dugotrajan proces. Prvo smo trebali i dobili suglasnost od Mjesnog odbora, a nakon toga i od Grada Čakovca, u čemu smo veliku pomoć imali od pokojnog gradonačelnika Šalamona - naglasio je Antun Mišić.
Nakon što stranka u Reciklažno dvorište doveze neopasni ili građevinski otpad, on se prvo izvaže na vagi.
- Stranka dobije prateći list iz kojeg se može iščitati gdje je zbrinut otpad, koji se zatim odlaže u posebne bokseve po vrstama na vodonepropusni plato, gdje se iz građevinskog materijala izdvaja staklo, plastika, drvo, papir i metal, uz pomoć hidrauličnih škara i čekića za beton te magneta za odvajanje željeza. Nakon toga otpad odlazi u drobilicu i slijedi recikliranje građevinskog otpada, odnosno njegovo drobljenje u udarnoj drobilici u dvije frakcije. Jedna je od 0 do 45 milimetara, a druga od 45 do 65 milimetara. Drobljenjem dobivamo reciklirani agregat koji se ponovno iskoristi - pojašnjava Mišić.
Više pročitajte u novom broju tiskanog izdanja Varaždinskih vijesti...
