Institut za javne financije (IJF) predstavio je 3. srpnja rezultate petog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica.
Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 3,9 od mogućih 5. Kako ističu iz IJF-a, to je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županije 4,9, gradovi 4,3, općine 3,8 – napominju da su i dalje prevelike razlike, posebice među općinama, te da će brojni gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija.
U ovom se istraživanju proračunska transparentnost mjeri brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica, a to su: izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2017., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2018., prijedlog proračuna za 2019., izglasani proračun za 2019. te proračunski vodič za građane za 2019.
Općine zaostaju za županijama i gradovima
Istraživanje, čiji su rezultati dostupni i na interaktivnoj akrti IJF-a, pokazalo je da su građanima bili najdostupniji dokumenti županija. Sedamnaest je županija objavilo svih pet dokumenata, a samo su Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska propustile objaviti proračunski vodič za građane. Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnije su Primorsko-goranska te Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.
Gradovi zaostaju za županijama, no gotovo svi su objavili godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i izglasani proračun, gotovo 90% ih je objavilo polugodišnji izvještaj o izvršenju i prijedlog proračuna, no znatno zaostaju s objavom proračunskog vodiča za građane (manje od 60%). U prosjeku su najtransparentniji gradovi u Brodsko-posavskoj (prosjek 5), te Istarskoj i Primorsko-goranskoj, dok su najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji.
Općine su s prosječnom transparentnošću (3,8) gotovo vrlo dobre, ali zaostaju i za županijama i za gradovima. Općine prije svega objavljuju izglasani proračun (92%), nešto manje izvještaj o godišnjem (86%) i polugodišnjem izvršenju (77%) te prijedlog proračuna (71%). Vodič za građane nažalost je objavilo tek 53% općina. Smanjio se postotak općina koje ne objavljuju niti jedan dokument (s 5,8 na 3,5%), a povećao postotak onih koje objavljuju svih pet dokumenata (s 25 na 44%). Gledano po županijama, općine su najtransparentnije u Požeško-slavonskoj te Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj, a najnetransparentnije (s prosjekom ispod i malo iznad 3) u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji.
Pohvala i Varaždinskoj županiji
- Valja pohvaliti četiri županije (Krapinsko-zagorsku, Šibensko-kninsku, Varaždinsku i Zadarsku), te osam gradova (Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb) koji su u svim dosadašnjim ciklusima objavili po pet dokumenata. Treba spomenuti i sedam općina koje u svih pet ciklusa nisu objavile ni jedan jedini dokument (Gorjani, Pojezerje, Prgomet, Proložac, Punitovci, Sućuraj i Zrinski Topolovac). Također valja istaknuti najtransparentnije lokalne jedinice s manje od tisuću stanovnika (Civljane, Dekanovec, Funtana, Grožnjan, Kamanje, Lovas, Lovinac, Primorski Dolac, Promina, Ribnik, Stara Gradiška i Tkon), te gradove s prihodom nižim od 2.600 kn po stanovniku (Duga Resa i Oroslavje), kao i općine s prihodom nižim od 2.300 kn po stanovniku (Bedekovčina, Jakovlje, Mače, Maruševec, Pribislavec, Sibinj, Strahoninec, Sveti Ilija, Sveti Juraj na Bregu, Trnovec Bartolovečki, Tuhelj i Vidovec) - ističu iz IJF-a.
- Ohrabruje što je 26% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti i što ih je 37% objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Gornji Mihaljevec, Stankovci i Preko su čak s nule skočile na peticu, općina Podravska Moslavina s nule na četvorku, a općine Breznica, Gunja, Kaštelir-Labinci, Petrijanec, Rešetari, Sopje, Tinjan, Trnava i Viškovci, te grad Vrgorac s jedinice na peticu - dodali su.
Transparentnost, broj stanovnika i proračunski prihodi
Među prvih stotinjak lokalnih jedinica koje su 2018. ostvarile najviše ukupne prihode samo je njih pet – općina Medulin, te gradovi Ogulin, Popovača, Novi Vinodolski i Slatina – objavilo manje od četiri dokumenta. Slično je i među prvih stotinjak lokalnih jedinica po broju stanovnika, gdje je samo sedam gradova – Ogulin, Novi Marof, Slatina, Popovača, Belišće, Ploče i Donji Miholjac – objavilo manje od četiri dokumenta. Međutim, poredaju li se lokalne jedinice po prihodu ostvarenom po stanovniku 2018., tada je već među prvih petnaest (od 12.600 do 26.300 kn), čak šest općina – Lastovo, Ervenik, Kolan, Lećevica, Karlobag i Bol – objavilo manje od četiri dokumenta. Za razliku od njih, svih pet dokumenata su objavile i općine s prihodom po stanovniku manjim ili oko 2.000 kn – Bedekovčina, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Vidovec, Maruševec, itd.
Pritom valja istaknuti da je 50 od 52 općine odlikašice s prihodom po stanovniku nižim od 3.000 kn iz Kontinentalne Hrvatske, dok su samo dvije – Jelenje i Karojba – iz Jadranske Hrvatske. Ni mali broj stanovnika neke općine ne sprječava da objave svih pet dokumenata, pa su to, primjerice učinili i najmanja hrvatska općina Civljane sa 137 stanovnika, zatim Ribnik (384), Grožnjan (676), Primorski Dolac (709) i čitav niz općina s manje od tisuću stanovnika. Ipak, među stotinu i četrdesetak općina s više od 3.000 stanovnika, ni jedan proračunski dokument nije objavila samo jedna – općina Proložac. Gradovi su vrlo dobri. Čak i među tridesetak gradova s prihodom manjim od 3.500 kn po stanovniku, samo su dva – Donji Miholjac i Novi Marof – objavili manje od četiri dokumenta.
Tko ima bolje, a tko lošije službene internetske stranice?
Istraživanje je pokazalo i da je iz godine u godinu sve veći broj gradova s oglednim mrežnim stranicama na kojima se građani mogu vrlo lako snaći. Neki se ističu i s različitim posebnostima: vrlo zanimljivim vodičima za građane, dokumentima u pretraživim formatima, arhivama dokumenata koje sežu više godina unazad, mogućnostima sudjelovanja građana u proračunskim procesima, internetskim savjetovanjima o proračunu, dječjim proračunima, financijskim izvještajima svojih proračunskih korisnika i čitavim nizom drugih proračunskih zanimljivosti.
Neki pritom koriste i zajedničke aplikacije poput Proračuna općina i gradova i Rješenja za pametan grad. Kvalitetom mrežnih stranica ističu se Bakar, Beli Manastir, Buje, Buzet, Crikvenica, Gospić, Grubišno Polje, Jastrebarsko, Kastav, Krk, Mali Lošinj, Metković, Nova Gradiška, Novska, Osijek, Pazin, Pleternica, Poreč, Požega, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Supetar, Umag, Vodnjan, Zabok i Zagreb.
Brojne su i općine s vrlo dobro organiziranim i lako pretraživim mrežnim stranicama, primjerice Bedekovčina, Bizovac, Bosiljevo, Dekanovec, Garčin, Gornji Kneginec, Grožnjan, Jelenje, Kamanje, Karojba, Konavle, Murter, Pitomača, Polača, Posedarje, Satnica Đakovačka, Semeljci, Tovarnik, Tribunj, Trnovec Bartolovečki, Viškovci i Viškovo. Po lošoj organizaciji mogu se spomenuti, primjerice, Davor, Donji Lapac, Đurđenovac, Galovac, Gorjani, Orebić, Otok, Pakoštane, Pašman, Postira, Povljana, Primorski Dolac, Punitovci, Seget, Sućuraj, Trpinja i Vinodolska općina. A postoji i općina bez službenih mrežnih stranica – Pojezerje.
- Ovo je druga godina za redom da nema ni jednog grada bez objavljenog bar jednog dokumenta, no i dalje su stvarno izrazito netransparentni Otok s objavljenim samo jednim, te Ilok, Novi Marof i Pag s objavljena samo dva dokumenta. Nažalost, još uvijek je 15 općina bez objavljenog ijednog dokumenta (Donji Lapac, Gorjani, Janjina, Pašman, Pojezerje, Povljana, Prgomet, Privlaka (iz Vukovarsko-srijemske županije), Proložac, Punitovci, Severin, Sućuraj, Viljevo, Zmijavci i Zrinski Topolovac, te 25 općina s objavljenim samo jednim dokumentom. Među njima je i Karlobag, jedna od najbogatijih općina s gotovo 13.000 kn prihoda po stanovniku - navodi se u rezultatima istraživanja.
A kako je u Varaždinskoj županiji?
Evo kakva je situacija u Varaždinskoj županiji po pitanju transparentnosti - Varaždinska županija ima ocjenu 5 (ocjena po broju objavljenih dokumenata). Među gradovima-odlikašima iz Varaždinske županije su Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Varaždin i Varaždinske Toplice, a među općinama-odlikašima su: Bednja, Breznica, Cestica, Gornji Kneginec, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.
Općine s ocjenom 4 su: Beretinec, Jalžabet, Ljubešćica i Martijanec, a ocjenu 3 imaju Breznički Hum, Klenovnik i Sveti Đurđ. Grad Novi Marof ima ocjenu 2, kao i općina Sračinec, a općina Donja Voća ocjenu 1.
(izvor: IJF)
(izvor: IJF)
(izvor: IJF)
