Varaždin ima veliki potencijal postati sveučilišni grad po uzoru na Oxford. Proteklih godina izgrađeni su studentski restoran i dom, a Sveučilište Sjever prošle je godine u svoje vlasništvo dobilo i prve nekretnine u bivšoj vojarni u Optujskoj te je, zahvaljujući aktualnoj Vladi, proračun sveučilišta povećan za 10 milijuna kuna kako bi se ova visokoobrazovna institucija dalje mogla nesmetano razvijati i prerasti u moderno europsko sveučilište. Ove godine počasnim građaninom Grada Varaždina proglašen je upravo prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever koji će priznanje primiti sutra, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina uz Dan grada.
Što Vam osobno ovo priznanje znači?
Dobiti ovako visoko priznanje i naći se u skupini odabranih počasnih građana Grada Varaždina iznimna je čast za svakog pojedinca, pa tako i mene. Osobno me ovo priznanje iznimno raduje i ponosan sam što je moj rad i moje djelovanje u ovome gradu prepoznato i kroz nagradu. Dodatno o njezinom značaju govori i činjenica da je ovo iznimno priznanje u povijesti našega grada dosad dodijeljeno, koliko sam upoznat, samo tri puta. Moram priznati da je ovo jedan od onih trenutaka u životu u kojem mogu reći da sam osobno dirnut, jer se ne radi o nekakvoj stručnoj nagradi ili profesionalnoj habitaciji već o priznanju moga rada i djelovanja na korist zajednice u kojoj sam proveo posljednjih 15-godina. Iako sam rođen u Rijeci, Varaždin u punini doživljavam svojim gradom jednako kao i svoj rodni grad i ponosan sam što mogu reći da sam Varaždinec. Zahvaljujem se svima koji su prepoznali moj rad i djelovanje u našem gradu, posebno varaždinskom gradonačelniku Ivanu Čehoku, njegovim zamjenicima i vijećnicima Grada Varaždina. Osobno smatram da su visoko obrazovanje i znanost u cjelini presudni čimbenici društvenog kulturnog i gospodarskog razvoja, te temelji napretka i blagostanja zajednice u kojoj djeluje, pa tako i našeg Varaždina.
Nedavno ste ponovno izabrani za rektora Sveučilišta Sjever. Kako ste se uopće našli u Varaždinu i Koprivnici i visokom obrazovanju?
Počeci mog rada u Varaždinu datiraju iz 2015. godine kada sam se na tadašnjem Veleučilištu u Varaždinu uključio u izradu programa i izvođenje nastave na studiju Multimedija, oblikovanje i primjena. Moram priznati da tada nisam imao predodžbu u kojem smjeru sve to ide, ali sam osjetio onu posebnu vezu, s kolegama, studentima i ljudima našega grada općenito. Zbog jasne potrebe za razvojem visokog obrazovanja i znanosti još od 2008. godine stvari su se počele odvijati u pozitivnom smjeru. Možemo pomisliti da je put nastanka sveučilišta bio relativno dug, gotovo sedam, osam godina, ali u konačnici sve je to nadoknađeno dinamičnim razvojem u posljednjih pet godina i značajnim brojem povećanja studijskih programa i studenata na našem sveučilištu. Kada sam kao v.d. dekan došao na Veleučilište imali smo 17 zaposlenih i četiri studijska programa, pri čemu je studij Sestrinstvo bio pred početkom izvođenja. Danas se možemo pohvaliti da smo ustanova s najdinamičnijim razvojem: ukupno izvodimo 26 studijskih programa na preddiplomskoj, diplomskoj te poslijediplomskoj razini (doktorskoj) u pet znanstvenih područja koje pohađa 4540 studenata.
Nakon 29. svibnja 2015. godine, kada ste postali javno sveučilište, krenuo je ubrzani razvoj. Je li u počecima bilo problema, “podmetanja” i drugih izazova? Što pamtite, a što biste rado zaboravili?
Uistinu puno toga se događalo u povijesti razvoja visokog obrazovanja u našem gradu. Moram priznati da je put razvoja Sveučilišta Sjever i stjecanje ugleda kojega ima sada bio uistinu trnovit. Međutim, upornost i strpljivost dali su rezultata. Zahvaljujući pomoći mnogih naših sugrađana imamo respektabilnu ustanovu koja kontinuirano ostvaruje napredak na svim poljima svojega djelovanja. Nažalost, kao i uvijek kod stvaranje nečega novog, i u trenutcima nastanka sveučilišta bilo je i onih koji su protiv. Rekao bih onih koji su bili protiv toga da im djeca imaju mogućnost visokog obrazovanja, ali to je vjerujem sada prošlost i ne treba se okretati unazad već gledati u budućnost. Osobno smatram nezamislivim i neoprostivim situaciju u kojoj Varaždin, s obzirom na svoju ulogu sada i ulogu u cjelokupnoj povijesti naše zemlje, ne bi imao visoko obrazovanje na razini sveučilišta.
Danas je Sveučilište Sjever važna visokoobrazovana institucija na sjeveru zemlje na kojoj studiraju studenti iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. Gdje je Sveučilište Sjever danas u odnosu na ostala sveučilišta i kako ga vidite u budućnosti?
Sveučilište Sjever je dinamična ustanova u neprekinutom razvoju. Jedino smo sveučilište u Hrvatskoj koje svaku godinu bilježi porast broja studenata. Također, našim sugrađanima kontinuirano nudimo i mogućnost stjecanja znanja na novim studijskim programima prateći potrebe kako tržišta rada naše regije, tako i aktualne svjetske trendove. Čak 92 posto studijskih programa na našem sveučilištu spadaju u STEM područje i po tome smo prvi u zemlji, a samim time zapošljivost naših studenata je vrlo visoka. S obavezom razvoja i unapređenja Sveučilišta Sjever nastavit ćemo i dalje u godinama koje slijede, a sve za dobrobit zajednice u kojoj djelujemo. U narednom razdoblju u Varaždinu, osim dva studijska programa u STEM-u (geodezija i laboratorijsko-medicinska dijagnostika) planiramo pokrenuti i studijske programe u novim područjima - prvi umjetnički studij iz područja glazbe i prvi studij u humanističkom području. Popularizacija uloge sveučilišta ostaje nam trajna zadaća, jer činjenica je da smo u samo pet godina po broju studenata prešli veličinu tri druga sveučilišta u Hrvatskoj, a o tome se vrlo malo zna.
Kakva je situacija sa stručnim kadrom? Imate li dosta predavača?
Situacija s nastavnim i znanstveno-nastavnim kadrom je vrlo dobra. Uspjeli smo privući značajan broj nastavnika i znanstvenika iz drugih krajeva Hrvatske. Danas je na sveučilištu zaposleno 240 djelatnika u stalnom radnom odnosu i oko 370 vanjskih suradnika. Ipak, neosporna je činjenica da je neovisno o napretku i rezultatima koje Sveučilište Sjever ostvaruje i dalje smo među sveučilištima koje prima najmanje novaca iz državnog proračuna u odnosu na bilo koje drugo sveučilište u Hrvatskoj. Imamo najmanji budžet, a to značajno utječe na mogućnost zapošljavanja novih kadrova. U odnosu na druga sveučilišta, naše dobiva u odnosu na broj studenata i broj zaposlenih od 2,1 do 5,5 puta manji iznos sredstava za svoj rad.
Kako će se aktualna situacija oko koronavirusa odraziti na budućnost rada Sveučilišta Sjever?
Koronavirus je negativno utjecao na sve aspekte društvenog života, pa tako i na procese visokog obrazovanja. Nadamo se da će ova pandemija skoro završiti. Sveučilište Sjever je napravilo opsežne pripreme predviđajući ovakvu situaciju s kojom se susrećemo danas te je s nastavom krenulo dva tjedna ranije nego je uobičajeno. S obzirom na to da na ustanovi prevladavaju STEM programi, mišljenja smo da potpuni oblik online nastave, kakav smo imali od ožujka do lipnja, ne daje optimalne rezultate. Stoga pokušavamo što veći dio nastave održavati kontaktno, pazeći pritom na to da su zdravlje i životi najvrjedniji. U posljednjih nekoliko dana obustavili smo izvođenje predavanja i seminara u kontaktnom obliku, te u istom izvodimo samo vježbovnu nastavu u manjim grupama do 10 studenata.
