U multimedijskoj dvorani Arene Varaždin, 22. i 23. rujna održat će se simpozij naziva "Kako sustav popravlja 'zločestu' djecu?", pod pokroviteljstvom Grada Varaždina.
- Rukovodeći se dobrim iskustvima stručnih skupova u kojima je naglasak na uspostavi međusobne komunikacije i suradnje raznih dionika koji rade na istom području a iz raznih sustava, na ovom smo simpoziju skupili praktičare iz sustava socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa, odgoja i obrazovanja te policije koji će govoriti o tome što i kako rade s djecom i mladima s poteškoćama u ponašanju, koje metode koriste, kako surađuju i što im nedostaje - poručuju organizatori iz Udruge za razvoj životnih vještina i sposobnosti obitelji i pojedinaca "Uz vas".
Najzapušteniji segment
U središtu simpozija su teme o djeci i mladima s poteškoćama u ponašanju.
- Sustav tretmana djece i mladih s poteškoćama u ponašanju je najzapušteniji segment zaštite prava i interesa djece i mladih. O toj skupini mladih ljudi i djece govorimo u medijima i javnosti jedino i isključivo u crnoj kronici ili snimkama tučnjava na starom gradu. Ne znamo nije li pregrubo reći da je od javnosti prisutno "sotoniziranje" djece s poteškoćama u ponašanju - maloljetnih delikvenata, upravo zbog ovakvog pristupa. Sustav socijalne skrbi, pravosuđa, zdravstva, školstva ne slijedi suvremene metode rada i razvoja vještina stručnih djelatnika kako bi mogli prepoznati uzroke poremećaja u ponašanju te modificirati pristup u radu s tom skupinom djece i mladih. Nema dovoljno besplatnih odgovarajućih tretmana za djecu i mlade s poteškoćama u ponašanju koje bi provodili socijalni pedagozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni radnici – nema tretmana psihotraumi kod djece, tretmana ovisnosti o igricama, sintetskim kanaboidima, ovisnosti o alkoholu, duhanu za mlade i djecu. Tretman djece i mladih s poteškoćama u ponašanju obuhvaća sinergiju svih sustava – pravosuđa, socijalne skrbi, školstva i zdravstva - ističe Renata Sever, dipl. soc. radnica, iz udruge "Uz vas".
Napominje kako je i sam sustav socijalne skrbi, koji bi trebao osigurati tretmane za djecu i mlade koji nisu počinitelji kaznenih djela, u ovom segmentu podkapacitiran u stručnosti, smještajnim kapacitetima i nedostatku stručnih radnika, tako da, uz ostale slabe točke u sustavu, pristup djeci i mladima s poteškoćama u ponašanju predstavlja zaista kršenje prava djece i mladih na odgovarajući tretman.
Površna deinstitucionalizacija
- Primjerice, za smještaj djeteta od 14 godina, za kojeg druge metode rada nisu primjerene, treba čekati više od 4 godine da bude smješteno u adekvatnu ustanovu (u kojem periodu je dijete i dalje izloženo nepovoljnim utjecajima i često nastavlja činiti kaznena djela). Razlog je taj što se unatrag desetak godina provodi reforma u sustavu socijalne skrbi čija je dobra ideja deinstitucionalizacije provedena djelomično, neplanirano i površno – pa su tako zatvorene mnoge ustanove za smještaj djece i mladih, bez odrađene procjene za koliko djece i mladih je smještaj u ustanove stručno opravdan oblik smještaja, a za koji broj je moguće sanirati poremećaj u ponašanju kroz vaninstitucionalne oblike rada – savjetovanja, mjere obiteljsko pravne zaštite, poludnevni boravci - pojasnila je.
- Na tragu deinstitucionalizacije su brojni domovi transformirani u centre za pružanje usluga u zajednici koji provode vaninstitucionalne tretmane (i to samo za svoje regije odnosno županije), ali u doista malom broju, ograničenog efekta (npr. savjetovanje koje se provodi u kući korisnika, a djeca po prirodi svog poremećaja ne žele susret pa ni rad sa stručnjakom ), opet – bez dovoljno stručnjaka, prostornih resursa i evaluacija koliko se zaista može postići ovakvim oblikom rada - naglasila je.
Ideja za ovaj simpozij potekla je od članova udruge "Uz vas" koji su svojevremeno bili zaposlenici Disciplinskog centra - ustanove koju je osnovao Centar za socijalnu skrb Varaždin.
Prepušteni svojoj sudbini
- "Disciplinski centar" je kolokvijalan naziv za ustanovu koja je funkcionirala od 1993. do 2019. Ustanova je zapošljavala 6 stručnih radnika, imala je noćna dežurstva, malu kuhinjicu u kojoj su sami korisnici uz nadzor pripremali manje obroke te učili živjeti u zajednici; neka su djeca u ustanovi dobila jedini topli obrok u danu. Djecu i mlade su u produženi stručni tretman upućivale škole i centar za socijalnu skrb, tu su djeca imala pomoć u učenju, individualno i grupno savjetovanje, vrlo intenzivna suradnja sa školama kojom se pomoglo djeci koja su zapela. Zatim, tu je bila prihvatna stanica za djecu i mlade koji su bili u bijegu/skitnji; privremeni smještaj za djecu žrtve trgovine ljudima; te disciplinski centar za one koji su dobili sudsku mjeru upućivanja u disciplinski centar (kratki i intenzivan tretman djece i mladih koji su počinitelji kaznenih djela) - pojasnila je Sever.
- Možemo reći da je disciplinski centar predstavljao stvarni i ozbiljan centar rada s djecom i mladima u koji su roditelji imali povjerenja, a za djecu i mlade je bio mjesto na kojem su neka djeca dobila jedini topli obrok, mogli su se i oprati, razgovarati o problemima, dobiti pomoć u učenju ili se skloniti od "ulice". O iskustvima rada u Disciplinskom centru će nam na simpoziju govoriti kolegice Marijana Rodin i Valentina Dimitrov, kao i o tome kako je i zašto, usprkos protivljenju i naporu stručnih radnika došlo do gašenja ove ustanove. Činjenica je da od 2017. godina kada je započelo postepeno gašenje odjela Prihvatne stanice i Disciplinskog centra, nije došlo do formiranja nove ustanove niti je ijedna druga instanca preuzela tretman te djece i mladih za područje Varaždinske, Međimurske županije (a i za druge - kad govorimo o upućivanju u disciplinski centar). Djeca i mladi su i nadalje "vani", prepušteni svojoj sudbini, koja veliki broj njih vodi u delikvenciju, ovisnosti, pa tako i u crne kronike medija, usprkos vrlo glasnom protestu i molbama stručnih radnika da se pronađe mogućnost da disciplinski centar ostane ili bude transformiran u drugi oblik rada s djecom i mladima - ukazuje socijalna radnica.
Kako kaže, djeca s poremećajima u ponašanju deklarativno su (u ustavu RH) pod posebnom zaštitom države.
Deklarativna zaštita
- Pitanje je na što se svodi ta zaštita? Naziv simpozija "Kako sustav popravlja 'zločestu' djecu" upravo ukazuje na stav države, a onda i društva prema djeci s poteškoćama u ponašanju - oni su zločesti i ne treba trošiti vrijeme i trud na njih. Stav da su "zločesti" i da ih treba "popraviti" vodi upravo u smjeru sve težih poremećaja, maloljetni počinitelji kaznenih djela često budu počinitelji kaznenih djela i kao odrasli, imaju izrazite poteškoće u zasnivanju vlastitih obitelji, ne završavaju školovanje, ne mogu naći zaposlenje, potonu u razne ovisnosti, razviju i sociopatološka ponašanja, te su često i narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja - istaknula je.
Upozorila je kako je šteta, koja se čini ignoriranjem i neulaganjem u rad s djecom i mladima s poteškoćama u ponašanju - ogromna, ne samo toj djeci i mladima, već njihovim obiteljima ali i čitavom društvu.
Iako je simpozij prvobitno zamišljen kao regionalni (za stručnjake Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije) pokazalo se da je problematika pomoći djeci s poremećajem u ponašanju prepoznata kao izuzetno važna, te su se na simpozij odazvali i stručnjaci iz drugih dijelova Hrvatske (iz Pule, Slavonskog Broda, Šibenika, Osijeka, Ogulina, Karlovca, Zadra itd.).
"Neka ministarstvo čuje stvarne potrebe prakse"
- Možemo reći da je simpozij poprimio nacionalni značaj. Veliki entuzijazam stručnih radnika - socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, psihologa i ostalih koji rade u sustavima brige za djecu s poremećajem u ponašanju i koji se putem ovog stručnog skupa žele angažirati na uvođenju pozitivnih promjena u sustavu, zaista ohrabruje - naglasila je Sever.
Na simpoziju će osobno ili kroz snimljene materijale sudjelovati bivši korisnici koji su kao maloljetnici bili u domovima ili su polazili tretman disciplinskog centra, te neki od roditelja.
- Stajalište je naše udruge da povratne informacije o tome kako su korisnici i njihove obitelji doživjeli tretman sustava, kako su se osjećali i što bi trebalo biti drugačije pravi put za promjenu prakse i dio osnaživanja kroz javno progovaranje, što je potrebno svim ranjivim skupinama stanovništva. Nadamo se da će simpozij i toliko stručnjaka okupljenih oko zajedničke ideje doprinijeti tome da nadležno ministarstvo čuje stvarne potrebe prakse, te što je prije moguće omogućiti rad ustanove poput disciplinskog centra što prije - poručila je za kraj.
