Premijer Andrej Plenković komentirao je najnovije podatke DZS-a o rastu BDP-a. Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto, objavio je portal HRT-a.
- Visoki rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine, čak 4,3% u odnosu na isto razdoblje 2022. Što nas dovodi do izračuna, s obzirom na to da je prvi kvartal bio 1,6%, drugi kvartal 2,6%, treći kvartal 2,8% i ovaj sada 4,3%, do ukupne stope rasta u 2023. godini od 2,8%. To je već 12. kvartal za redom, dakle pune tri godine, nakon 2020. i COVID-19, u kojem se bilježe pozitivna kretanja rasta BDP-a. Koliko je snažan ovaj oporavak hrvatskog gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u četvrtom kvartalu 2023. realno za 15,5% veći nego u četvrtom kvartalu predpandemijske 2019., rekao je premijer.
Istaknuo je kako je to treći najbrži rast u EU nakon Irske i Malte.
- Na ovako visoki rast u četvrtom kvartalu najviše je utjecao nastavak ubrzanja rasta potrošnje kućanstava za 5,3%, zbog nastavka rasta plaća, trgovine na malo i dobre situacije na tržištu rada. Drugi ključni element je nastavak visokih stopa rasta investicija u fiksni kapital za 6%, a na to utječe i nastavak intenzivne provedbe investicija koje radimo iz državnog proračuna i iz javnih poduzeća i naravno koristeći poluge koje smo osigurali na početku mandata 2020. i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i kroz ostale izvore financiranja unutar EU-a. Samo tijekom 2023. odnosno od kraja 2022. do kraja 2023. završeno je oko milijardu eura natječaja i poziva, a još je dodatna milijarda eura vrijednih natječaja kroz instrumente EU sljedeće generacije ili Nacionalni plan oporavka i otpornosti otvorena, dodao je premijer.
Naš rast od 2,8% je pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja
- Mi smo u 2022. imali rast od 6,3%. Realna stopa rasta od 2023. je 2,8% i to je u potpunosti identično kako je Vlada prognozirala na temelju inputa. Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta BDP-a u 2023. u cijeloj EU nakon Malte. Oni očekuju rasta oko 6,1%. Naš rast od 2,8% je pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja. Europska komisija na razini europodručja i Europske unije očekuje rast od 0,5%. Prema zimskim prognozama Europske komisije, čak 11 država unije zabilježit će negativan rast BDP-a, odnosno gospodarski pad. Na naš rezultat, dakako da su utjecale i mjere koje je Vlada poduzimala za ublažavanje inflatornih pritisaka, a to je djelovalo i na održavanje kupovne moći stanovništva i rast osobne potrošnje.
- Mi smo ostvarili upravo ono što smo i planirali, a sve je to u kontekstu izazova energetske krize i to se može zaključiti da smo dobro planirali vlastite ekonomske politike, istaknuo je premijer.
Naglasio je kako je hrvatski BDP od 2016. do 2022. došao sa 62% prosjeka EU-a na 73%.
- I time iznad Bugarske, Grčke, Slovačke, na razini Latvije, blizu Mađarske, Rumunjske i Poljske. A s ovakvim rastom, u 2023. Hrvatska će dosegnuti više od 75% prosjeka razvijenosti EU-a. Time ostvarujemo i naše ciljeve iz nacionalne razvojne strategije.
Premijer je rekao kako ovakav rast potvrđuje da rashodi koje je Vlada provodila nisu vođeni bilo kakvim izbornim ili nekim drugim ambicijama, nego održivim ekonomskim politikama koje doprinose stabilnom rastu, jačanju kupovne moći, očuvanju gospodarstva i stanovništva od inflatornih pritisaka.
Podsjetio je na Vladine pakete pomoći vrijedne ukupno 7,2 milijarde eura, realni rast plaća od 4,6% u 2023., realni rast trgovine na malo za 3,7% u 2023, na 3,6 milijardi eura viška uplata iz EU proračunu u odnosu na naše uplate članarine 2023., te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.
- Kada je riječ o usporedbi sa drugim državama, mi s 4,3% imamo za sada najveći rast BDP-a u četvrtom kvartalu u odnosu na 2022. Osam država ima negativni rast. Hrvatska bilježi drugi najveći rast BDP-a u 2023. u odnosu na 2022., rekao je.
Visok stupanj povjerenja građana, gospodarstva i investitora
Što se tiče prognoza Ministarstva financija i Europske komisije, Plenković očekuje da će se rast ove godine nastaviti, te da će biti na razini od 2,8%, kao i u ovoj godini. To je značajno više od predviđenog rasta na razini Europske unije i eurozone koji Europska komisija planira na 0,9%.
Sve to, ustvrdio je premijer, jest potvrda ispravne ekonomske politike, kontinuiranog rasta nakon pandemije COVID-19, smjer pouzdanosti i ekonomske i fiskalne politike. Kako je rekao, sve to potvrđuje i veliki odaziv na trezorske zapise, a lani državne obveznice.
- Sve to govori o visokom stupnju povjerenja građana, gospodarstva, institucionalnih investitora u način upravljanja javnim financijama i u konačnici smjer zemlje, a to su bila tri sidra: europodručje, šengenski prostor, europski stabilizacijski mehanizam i državni intervencionizam onda kada treba kalibrirano, primjereno prema onima koji su najugroženiji, očuvanje socijalne kohezije, rekao je premijer.
- Glede BDP-a, mi ćemo biti u apsolutnom nominalnom iznosu sada na preko 75 milijardi eura, dakle ono što je 2016. bilo 47 milijardi eura, sada je 75 milijardi eura. BDP per capita 11.500 eura 2016. sada 20.000 eura. To je itekako dobra i korisna vijest za Hrvatsku, naglasio je.
"Hrvatska nije ponudila slanje vojnika u Ukrajinu"
Hrvatska nije ponudila slanje svojih vojnika u Ukrajinu, kazao je premijer nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron poslije summita zapadnih saveznih Ukrajine u Parizu kazao kako nije isključeno slanje vojnika u Ukrajinu u budućnosti.
Hrvatski je premijer podsjetio da su nedostajala četiri glasa u Hrvatskom saboru da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika koja je bila benignog karaktera.
Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo niti nudili opciju o tome da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu, kazao je Plenković novinarima u NSK uoči šeste sjednice koordinacijskog odbora ministara vlada Hrvatske i Italije.
- To ne znači da mi ne nastavljamo vojno podržavati Ukrajinu. To radi hrvatska vlada cijelo vrijeme, to ćemo i nastaviti, dodao je.
"Pretpostavljam da EPPO želi protegnuti nadležnost"
Premijer Andrej Plenković rekao je u kako pretpostavlja da si Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u slučaju Ministarstva kulture i Geodetskog fakulteta po načelu povezanosti želi "protegnuti nadležnost", ali i da ga zanima zašto, ponovivši da interes EU-a nije oštećen.
- Ovdje nikakav financijski interes Europske unije nije oštećen i to je sasvim jasno, nemam više što dodati. Da li oni sebi žele po načelu povezanosti, nekakvog konteksta, protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto, rekao je Plenković na konferenciji za medije.
Naveo je kako bi logično bilo, ako su uočili nešto što je možda nezakonito, ali nema financijskih interesa EU-a, da su to sami vratili Uskoku i DORH-u.
Na komentar kako EPPO kaže da nisu nadležni samo za financijske interese EU-a, nego i moguće štete, premijer je ocijenio kako ćemo po toj logici doći do toga da su nadležni za sve jer smo svi građani Europske unije i svi koristimo euro kao valutu.
- Promislite malo, poručio je Plenković.
Što se tiče novih medijskih informacija da su europski tužitelji u kontaktu s bivšim suradnikom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koji je teško optužuje za sustavne pronevjere novca iz EU-a, Plenković je rekao kako je sve već rečeno.
Medijsko-politički udar
- To je klasični medijsko-politički udar koji dolazi u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapetu, ne vidim tu ništa posebno novoga. Uvijek isti izvori, uvijek iste špekulacije, uvijek sve anonimno, uvijek isti ljudi koji to objavljuju, tako da za mene ništa posebno novoga, istaknuo je.
Pri tome je izrazio ponos time što su osigurali sredstva za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa.
- Ta sredstva je osigurala Vlada HDZ-a i naše parlamentarne većine, a nitko od ovih koji sada traže u vremenu covida i ne znam čega detalje, misleći da se tad radilo u laboratorijskim uvjetima, tome nije pridonio ništa", rekao je Plenković.
Baš zato što su osigurali ta sredstva, dodao je, ne žele dopustiti da bilo tko na nezakonit način troši novce iz nacionalnih ili europskih izvora.
- Jednako sam protiv toga da se bilo tko okoristi onim za što se netko drugi trudio i što, nažalost, nakon potresa moramo izgraditi toliko velik broj zgrada i objekata, rekao je.
Na pitanje misli li da su se namještali natječaji za pojedine tvrtke, jer se to čini iz objavljenih mailova, Plenković je rekao kako ne zna i da će Ministarstvo samo odgovoriti.
Upitan misli li da je ministrica kulture teret pred izbore, Plenković je ustvrdio kako je odradila sjajan posao.
Upitan o navodnim prijetnjama koje je dobio preko frizera, odgovorio je kako je to ništa i da se to stalno događa, ali se ne "bave puštanjem tih tema u medije".
- To su ljudi koji imaju kreativne trenutke u pisanju tih prijetećih pisama, ima tko brine o tome. Nije to ni prvi ni zadnji put, ima toga jako puno, kaže.
Uredba se može mijenjati
Sindikat Zajedno, zaposlenih u sanitetu, zdravstvu i socijali, radi nezadovoljstva Uredbom o koeficijentima, najavio je industrijske akcije, pa i štrajk, ako ih ne prime resorni ministri Beroš i Piletić i ne prihvate njihove zahtjeve povećanja koeficijenata za 15 posto, priznavanje svih stručnih sprema te ispravljanje nepravdi.
Plenković je rekao kako za to prvi put čuje, da se uredba donijela, ali da "nije Biblija i može se mijenjati".
Pri tome je podsjetio i kako uredba nije nešto što je predmet kolektivnog pregovaranja, već je jednostrani akt Vlade, ali su unatoč tome obavljali ekstenzivne konzultacije sa sindikatima uvažavajući socijalno partnerstvo i želju da se unaprijedi materijalni status zaposlenika u državnim i javnim službama.
- Je li ovaj konkretni sindikat bio uključen ili ne, provjerit ću s ministrom Berošem, ali moj je dojam da su svi oni koji su predstavljali različite segmente u službama itekako bili zadovoljni s onim što je bio konačni rezultat, rekao je, ustvrdivši kako ponekad ima nekoga tko je manje zadovoljan, rekao je hrvatski premijer, a prenosi portal HRT-a.
