Od oko 170.000 žitelja Varaždinske županije, njih 11.760 bilo je blokirano krajem ožujka, a iznos njihovog duga je 1,4 milijarde kuna. S tim su brojkama, ali i mjerama s kojima bi lokalna vlast mogla pomoći ovršenim i blokiranim građanima, varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka protekle srijede upoznali predstavnici inicijative Ovršni ustanak.
Za pošteniji Ovršni zakon
Riječ je o inicijativi građana koji podržavaju “rušenje” postojećeg i donošenje novog, kako kažu, pravednijeg Ovršnog zakona. Dok do toga ne dođe, Čehoku su predložili osnivanje svojevrsnog fonda za hitno socijalno zbrinjavanje deložiranih osoba, izgradnju minimalističkih socijalnih stanova, onemogućavanje trošenja novca od socijalnih naknada za kocku ili alkohol te dobivanje bonova za hranu i slično. No, prije svega dogovor oko otplate glavnice u više rata, uz mogućnost odrađivanja duga kroz javne radove.
Radovan Preložnjak, koordinator Inicijative Ovršni ustanak za Međimursku županiju, kaže da su mjere predložene varaždinskom gradonačelniku identične onima koje su nedavno predložene međimurskom županu Matiji Posavcu i čelnicima gradova u toj županiji.
- Praktički su ih svi oni objeručke prihvatili. Međimurski župan odmah je prihvatio osnivanje Fonda za deložirane, Županija je uplatila 150.000 kuna, a očekujemo da će sredstva uplaćivati i općine i gradovi. Moramo, naime, spriječiti ovrhe i deložacije građana i upravo sredstvima iz tog fonda želimo pokriti njihov dug, a oni će, kada budu u mogućnosti, u fond vratiti taj iznos bez ikakvih kamata - pojašnjava Preložnjak.
Dodaje da je usporedno s osnivanjem fonda ustrojena i radna skupina koju čine predstavnici Ovršnog ustanka i Međimurske županije, a koji ovršenima pomažu “stati na noge”. Odnosno, osobi se rješava zdravstveno osiguranje, plaćaju računi i, ako je potrebno, traži posao.
Smiljan Vajdić, koordinator Ovršnog ustanka za Varaždin, ističe da spomenutim mjerama žele pomoći i građanima Varaždina i žiteljima Varaždinske županije.
- Ujedno želimo da im se omogući da vraćaju dug prema Gradu ili gradskim tvrtkama ovisno o tome koliko mjesečno mogu davati. Odnosno, da se dogovore da mjesečno vraćaju po, ne znam, 500 kuna ili koliko već mogu, a ne da odjedanput plate primjerice 15.000 kuna ili im u protivnom slijedi ovrha - kaže Vajdić.
Njegovi kolege Gorkić Taradi i Željko Lukinić napominju da cilj Ovršnog ustanka nije samo pomoći blokiranim građanima, već i neblokiranima, koji su u teškoj situaciji i pred ovrhom.
- Ne tražimo da netko drugi plaća dugove umjesto njih, već da im se omogući da dugove otplaćuju prema mogućnostima. Dug se mora vratiti - ističu Taradi i Lukinić.
Dogodine novi Ovršni zakon
Ne bi morali reagirati, napominje Taradi, da je Ovršni zakon napravljen za građane – i ovaj postojeći, ali i prijedlog novog zakona koji će se uskoro naći na javnom savjetovanju i čije se donošenje očekuje početkom iduće godine.
- I postojeći zakon i novi prijedlog rađeni su s namjerom da banke i pojedini lobiji građanima sve oduzmu. Vlasti nije u cilju da pomogne građanima da se izvuku iz dugova, već je cilj i postojećeg zakona i novog prijedloga da se građani uvuku u dugove te da, po novom prijedlogu zakona, još brže ostanu bez svega - drži Taradi.
Preložnjak pojašnjava da je inicijativa Ovršni ustanak bila pozvana u radnu skupinu koja je radila na nacrtu novog prijedloga zakona. No, nakon dva dana izbačeni su iz nje.
- Ovršni ustanak pripremio je svoj nacrt zakona, ali se resornom ministru i Vladi RH nije dopao jer, da su uvaženi naši prijedlozi, Fina, javni bilježnici i odvjetnici ne bi imali što raditi. Na njemu je radilo sedam naših pravnika, kombinirali smo najbolje od slovenskog i austrijskog zakona i prilagodili ga. On predviđa sve ove mjere o kojima smo govorili, odnosno dogovor oko načina podmirivanja duga, njegove glavnice, a ne nepotrebnih kamata i troškova - kaže Preložnjak.
Da su prihvaćeni njihovi prijedlozi, kako dodaje, ne bi se događale situacije poput one u kojima se našla jedna gospođa. Ona je, opisuje, ostala bez posla te je banci dugovala ukupno 10.000 kuna, odnosno četiri rate za kredit koji je dotad uredno otplaćivala. Zbog toga je protiv nje pokrenuta ovrha, banka joj je uzela kuću vrijednu na stotine tisuća kuna te je prodala “na bubnju” znatno ispod tržišne cijene, no i dalje od nje potražuje oko 140.00 kuna na ime kredita.
- Ta je gospođa danas podstanar, ostala je bez svog doma, a koliko još ima takvih i sličnih slučajeva? - ukazuje Preložnjak.
Taradi dodaje da će Ovršni ustanak stoga nastaviti svoju borbu i ukazivati na štetan zakon.
- Zakon mora biti napravljen u korist građana, a ne na njihovu štetu i u korist raznoraznih lobija - zaključuje pak Lukinić.
Grad Varaždin već provodi dobar dio mjera
Gradonačelnik Ivan Čehok ističe da je i sam potpisao peticiju za promjenu Ovršnog zakona te je u načelu podržao mjere koje su mu predložili predstavnici Ovršnog ustanka. No, tvrdi kako Grad Varaždin ima dobru socijalnu politiku te već godinama provodi dobar dio predloženih mjera.
- Mi nemamo fond, no na vrlo sličan način djeluje naša Zaklada solidarnosti. Građanima, najčešće umirovljenicima kojima prijeti ovrha, izlazimo u susret, ali i svim ostalim građanima koji se nađu u teškoj situaciji. Grad Varaždin, za razliku od ostalih gradova, ima socijalne stanove te postoji lista tko ima pravo na takav stan i znaju se kriteriji. Štoviše, u Hrašćici smo izgradili tri zgrade sa socijalnim stanovima, a ima ih i po gradu. Što se tiče ovih naknada, mi strogo pazimo da ne dajemo gotovinu već od ljudi tražimo da nam donesu račune pa to poplatimo. Grad u 90 posto slučajeva plaća račune, a gotovinu daje samo iznimno, primjerice roditeljima kojima treba za kupnju lijekova za djecu, za plaćanje maturalnog putovanja...- pobrojao je Čehok, dodavši da komunalne tvrtke, ali ni Grad u slučaju neplaćanja komunalne naknade, ne pokreću odmah ovrhe već pričekaju te se pokušavaju dogovoriti s dužnicima.
- U Varaždinu nema problema s deložacijama, iako ima prijetnji. Mislim da se prije mjesec dana jedna obitelj našla u sličnoj situaciji. Trebali su u roku od tri tjedna iseliti, no Grad je uskočio i odmah im našao stan - ukazao je Čehok.
Taradi ističe da su djelomično zadovoljni sastankom sa Čehokom s obzirom na to da se provode određene mjere.
- No, stekli smo dojam da se većina mjera provodi prema samo jednoj grupaciji ljudi, umirovljencima, no gdje su svi ostali? Varaždin radi, ali možda nedovoljno široko - ocijenio je Taradi.
U Ovršnom ustanku sada se nadaju i skorom sastanku s varaždinskim županom Radimirom Čačićem. Varaždinskoj županiji su u rujnu po drugi put poslali upit, odnosno zamolbu za sastanak, a odgovor uskoro očekuju.
- Otvoreni smo za suradnju sa svim (grado)načelnicima - kaže Vajdić.
Najviše dužni - teleoperaterima
Prema riječima Taradija, građani su najviše dužni teleoperaterima, a tu ukazuju i na njihovu krivicu.
- Teleoperateri bi vas, kao i banke koje prije davanja kredita provjeravaju vašu sposobnost, također na neki način morali procijeniti. Odnosno, međusobno bi trebali izmijenjivati podatke i tada bi primjerice vidjeli da je netko u Tele2 uzeo mobitel i napravio račun od nekoliko tisuća kuna, a potom isto to napravio i u primjerice Vip-u. Zašto mu se daju mobiteli, a ne plaća račune? - ističe Taradi.
