Kao i većini drugih sredina, i u tijelima sudbene vlasti te državnog odvjetništva sa sjedištem u Varaždinu cijeli je prošli tjedan trajao štrajk članova Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, kao i ostalih službenika i namještenika koji su im se pridružili.
Štrajka oko 5.000 namještenika
Osnovni zahtjev oko pet tisuća namještenika u sudovima i državnim odvjetništvima, koji tijekom štrajka obavljaju smo žurne poslove, povećanje je plaće za 400 eura te reguliranje pregovaranja za službenike i namještenike u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu.
-Vlada RH tijekom postupka mirenja nije predložila pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka te o tome nije postignut sporazum. Stoga članovi obavljaju samo nužne poslove koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva, ukazala je Iva Šušković, predsjednica SDLSN RH, koja je pozdravila odluku Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za sve službenike i namještenika u državnoj i javnim službama po kojoj će im plaće rasti od 60 do 100 eura, ali i dodala da se štrajk nastavlja.
A kako pravosudni sustav ne može bez sudaca, koji su nedavno "bijelim štrajkom" izborili veća prava, kao ni bez službenika i namještenika, koji su u štrajku, jasno da to ne prolazi bez posljedica. Stoga je Hrvatska odvjetnička komora uputila dopis predsjednicima sudova zbog problema s kojima se susreću zbog štrajka službenika i namještenika na sudovima, a koji se prvenstveno odnose na neobavještavanje stranaka i punomoćnika stranaka o odgodi ročišta te na nemogućnost predaje podnesaka niti osobno niti poštom.
-Navedeni poslovi su nužni poslovi koji se moraju obavljati i za vrijeme štrajka jer se njima bez ikakve dvojbe utječe na uredno i pravodobno funkcioniranje sudova, ali i na obavljanje odvjetničke službe u zastupanju i ostvarenju prava i interesa stranaka, ukazuju u HOK-u.
Iz HOK-a su slijedom toga u srijedu pozvali predsjednike sudova da, kao tijela sudske uprave, osiguraju uvjete za uredno i pravodobno obavljanje poslova u svojim sudovima, a prvenstveno sve radnje da se stranke i njihovi punomoćnici pravodobno obavještavaju o odgodi ročišta i da se strankama omogući predaja podnesaka sudovima "kako bi se spriječio nastanak štete i nepotrebnih troškova za sudionike u sudskim postupcima i kako bi se strankama osigurala pravodobna zaštita njihovih prava i interesa.
Naredba predsjednicima sudova
Vrhovni sud RH obavijestio je u petak Hrvatsku odvjetničku komoru o naredbi predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o organizaciji rada sudova tijekom trajanja štrajka sudskih službenika i namještenika.
Prema naredbi koja je odmah stupila na snagu, predsjednicima sudova naloženo je da organiziraju rad sudova na način da u prijemnoj kancelariji suda zaprima i upisuje sva pristigla pošta, dok je u zemljišnoknjižnom odjelu suda potrebno zaprimati i upisivati sve podneske. Nadalje, u svim, po zakonu hitnim postupcima i tamo gdje prijeti nenadoknadiva šteta, potrebno je obavijestiti stranke i odvjetnike o tome da će se ročište održati unatoč štrajku, dok će se u svim ostalim slučajevima smatrati da su ročišta odgođena. Na kraju, obavezno je otpremati hitne pošiljke i one u kojima je donijeta odluka, unatoč štrajku, a predsjednici sudova trebaju minimum obavljanja poslova organizirati prema načelu dežurstava.
Dok se čeka ponedjeljak kako bi se vidio hoće li i kako predsjednici sudova provesti ovu naredbu, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH pita se je li naredba Vrhovnog suda direktni udar na štrajk i pokušaj njegova ograničavanja.
"Pravosudni djelatnici koji su u štrajku pitaju se je li ovo direktan udar na štrajk u vezi kojeg je Županijski sud odlučio da je zakonit jer smo prošli svu zakonsku proceduru koja mu je trebala prethoditi. No, prema novoj naredni, primjerice, Radni sud upućuje službenike da se ništa ne smije odlagati jer su po zakonu radni sporovi hitni. Postavlja se pitanje jesu li nužni, poput ročišta radi isplate razlike plaće. Onemogućava li se na ovaj način pravo radnika na štrajk? Još jednom nam pokazuju da oni koji su plaćeni najniže, najmanje vrijede ovoj Vladi RH. Vlada RH je svjesna težine situacije, ali ne želi pomoći najranjivijima pa koristi sve alate kako bi se ovaj štrajk zaustavio. No, bez obzira na sve pritiske, SDLSN RH i najniže plaćeni pravosudni djelatnici nastavljaju sa štrajkom i borbom za dostojanstven život, poručila je predsjednica SDLSN RH, ukazujući da je prosječna plaća u Zagrebu gotovo 1.300 eura, a najniža plaća u pravosuđu je 505 eura pa se pita kako da netko preživi s tim iznosom, dok su u trgovinama cijene poput onih u Njemačkoj.
