Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić izvijestio je kako je čak 870 službenika napustilo sudove unatrag godinu i pol dana te je ustvrdio kako je pravosudni sustav pred slomom zbog masobnog odlaska službenika. Navodi se to u priopćenju Vrhovnog suda u kojem se podsjeća kako je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske više puta naglašavao je da zbog načela vladavine prava izvršna i zakonodavna vlast moraju stvoriti takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima koji će biti sukladni pravnom statusu sudbene vlasti, a koji im pripadaju s obzirom na ustavni položaj.
- Predsjednik je isticao i da se čitav problem ne može svesti na razinu pukog sindikalnog pregovaranja jer postojeći štrajk sudskih službenika ugrožava položaj Republike Hrvatske kao pravne države. Posebno je istaknuta potreba rješavanja plaća sudskih službenika, pa i na način da se oni izdvoje u posebnu kategoriju kako bi se spriječila pojava da sudski službenici ili odlaze sa sudova ili ne postoji interes za ovu službu - navodi se u priopćenju.
Zatraženi su podaci o broju službenika i namještenika kojima je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos kao i broj nepopunjenih radnih mjesta.
- Iz dobivenih podataka, od svih sudova u RH osim jednog općinskog suda, potvrdile su se sumnje da sudski službenici napuštaju službu, pa je tako u navedenom periodu 870 službenika napustilo sudove. U isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1166. Ovaj podatak daje se u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države. Dakle, pitanje plaća sudskih službenika nije običan sindikalni spor već pitanje očuvanja sudbene vlasti i njene funkcionalnosti - zaključuju.
Stigla je i reakcija iz Ministarstva pravosuđa i uprave, u kojem navode kako Vrhovni sud netočnim podacima želi prikazati kaos u pravosuđu.
- U Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu predsjednik Vrhovnog suda na 16. stranici u tablici broj 3. navodi kako brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2022. iznosi 8.067 od kojih je 1.652 pravosudnih dužnosnika. U izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu na stranici 18. u tablici broj 3. navodi kako je brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2021. iznosi 8.172 od kojih je 1.680 pravosudnih dužnosnika. Iz navedenih izvješća, stoga proizlazi da je na kraju 2021. godine bilo zaposleno 6.492 službenika i namještenika na hrvatskim sudovima, a na kraju 2022. godine 6.415 - reagirali su iz Ministarstva.
Pozivaju se i na podatke iz Registra zaposlenih, prema kojima je na dan 30. lipanj ove godine na hrvatskim sudovima bilo zaposleno 6.264 službenika i namještenika što nije za 870 manje kako tvrdi Vrhovni sud.
- Predsjednik Vrhovnog suda navodeći broj službenika i namještenika koji su napustili sudove, njih 870, obmanjuje hrvatsku javnost budući da zanemaruje činjenicu da su u navedenom razdoblju provedeni javni natječaji na sudovima i zaposleni novi službenici i namještenici. Ministarstvo pravosuđa i uprave u posljednje tri godine sudovima je dalo 2.125 suglasnosti za zapošljavanje od kojih je 220 dano tijekom 2023. godine. Nesporno su se na temelju tih suglasnosti, a i ranije spomenutih izvješća, zaposlili službenici i namještenici, iako se opetovano nastoji prikazati da se baš nitko ne želi zaposliti na hrvatskim sudovima i kao krivca navodi isključivo Ministarstvo pravosuđa i uprave. Izlazeći s polovičnim podacima i neobjektivnom analizom, Vrhovni sud Republike Hrvatske pitanje sindikalnih aktivnosti pretvara u pitanje opstojnosti pravne države čime želi prikazati stanje u tijelima sudbene vlasti kaotičnim - navode i dodaju kako Vrhovni sud, takvim pristupom, zanemaruje činjenicu da Ustav Republike Hrvatske državnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, koje se sukladno tim istim Ustavom obvezuju na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru.
- Dodatno, zanemaruje činjenicu da sukladno Zakonu o sudovima Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja poslove pravosudne uprave, kao i činjenicu da se sredstva za rad sudova osiguravaju u Državnom proračunu koji se donosi sukladno propisanoj proceduri i u Hrvatskom saboru. Ovakav pristup Vrhovnog suda pokazuje nerazumijevanje funkcioniranja izvršne vlasti kao i ne razumijevanje uloge Ministarstva pravosuđa i uprave kao dijelom iste, koje se ne može prikazati isključivo servisom druge grane vlasti.
Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je da će trenutni štrajk službenika i namještenika imati posljedice na učinkovitost rada sudova, međutim podsjeća na obvezu predsjednika sudova da poduzimaju mjere za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudovima. Zauzimanjem ovakvog stava Vrhovni sud.nažalost, pokazuje da ne sagledava objektivno problem i manjak spremnosti da se pronađe zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima. Upitno je kako ovakav pristup Vrhovnog suda može pridonijeti jačanju vladavine prava i stabilnosti pravne države, koja ne obuhvaća samo sudbenu vlast - zaključuju.
