Iako je njegov epicentar stotinjak kilomatara udaljen, novi banijski potres u 4.55 sati snage 3,4 osjtio se ponovno i u Varaždinskoj županiji te podsjetio ne samo na tamošnji razorni potres s kraja prošle godine, ali i nedavni slabi kod Ludbrega, kao i osjetno jači na ludbreškom području od prije skoro tri desetljeća.
Nikakvih materijalnih šteta, sudeći prema informacijama iz javnih službi, nije bilo zbog potresa koji su seizmografi Seizmološke službe zabilježili pretprošlog petka u 4.30 sati s epicentrom sedam kilometara južno od Ludbrega. Međutim, ovaj slab potres magnituda 2.7 prema Richteru i intenziteta u epicentru III-IV stupnja EMS ljestvice podsjetio je na puno jači potres iz 1993. godine, kojemu je epicentar također bio na tom području.
-Nismo, srećom, dobili nikakve dojave o šteti, rekao nam je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, napominjući da je to na ludbreškom području prošlotjedni potres već treći slabi potres u zadnjih mjesec dana, odnosno nakon jakog potresa magnitude 6,2 s epicentrom na petrinjskom području.
Iako slab, prošlotjedni potres podsjetio je na jači, koji je ludbreško područje, ali i Varaždinsku županiju, zadesio 1993. godine.
-Mnogi su 1. lipnja, devet minuta prije 22 sata, osjetivši jako potresanje tla, istrčali iz svojih stanova ili pak u njima ostali, zatečeni onim što se zbivalo tijekom nekoliko sekundi. Epicentar jednog od do sada najjačih potresa ikad zabilježenih u Varaždinskoj županiji bio je na području općine Ludbreg, po nekim pokazateljima, u blizini sela Slanje 15 km u dubini. Kao što je uobičajeno, nakon prvog jakog potresnog udara, jačine VII. stupnja Mercalijeve ljestvice u epicentru ili 4,6 prema Richteru, koji je prouzročio vrlo jako podrhtavanje tla, tutnjavu i prasak, uslijedila su tri slabija potresa. Prvi u 22.06, drugi u 22.40 i treći u 22.44 minute, dok je slijedećeg dana u 9.58 sati zabilježen je potres jačine III. stupnja, izvještavale su Varaždinske vijesti, napominjući da je ovaj potres dosegnuo najveću snagu dosada zabilježenih potresa u Varaždinskoj županiji kakav je bio 1982. na području Ivanšćice, a prije toga 1943. godine.
Kako se ukazuje, glavni potresi nastaju u rasjednim pukotinama, a Varaždinskom županijom prolaze tri linije rasjednih pukotina: prva počinje podno zapadnih obronaka Ivanšćice zatim istočno od Vinice i dalje u Međimurje, druga prolazi sjevernim obroncima Ivanšćice prema Koprivnici, a treća južnim obroncima Ivanšćice pa zatim južno od Ludbrega i dalje u Međimurje.
-Na toj trećoj liniji nalazi se, po svoj prilici, epicentar potresa u Slanju od kojeg su u Varaždinu podrhtavali zidova i njihanju lustera, u ludbreškoj općini, a poglavito u selu Slanje, potres je prouzročio pukotine na građevinama i rušenje nekih dimnjaka, a padala je i žbuka sa zidova, stropova i fasada, razmicali se zidovi, pucala stakla. Srećom bez žrtava, navode Varaždinske vijesti.
Do 8. lipnja 1993., kada je bio i posljednji rok za prijavu šteta od potresa, Odjelu za graditeljstvo Sekretarijata za poslove uprave Ludbreg stiglo je 560 prijava. Štete su bile na stambenim i gospodarskim objekata, klijetima, poslovnim prostorima, spomenicima kulture… S područja ludbreške općine bilo je 418 prijava, općine Martijanec 129 prijava, Sveti Đurđ 18 prijava i općine Mali Bukovec 10 prijava. Osim na objektima u vlasništvu građana, zabilježene su i znatne štete na objektima u vlasništvu poduzeća i ustanova. Tih prijava bilo je 36, a ta šteta je iznosi 1.682.003 tadašnje njemačke marke, dok su štete na spomenicima kulture (građevinski dio) procijenjene na oko 95.000 njemačkih maraka.
