Postavljanjem novih tabli završava sređivanje adresnog uličnog sustava u Varaždinu

Napisao/la: -
Postavljanjem novih tabli završava sređivanje adresnog uličnog sustava u Varaždinu Foto: VV arhiva / ilustracija

Žiteljima grada Varaždina, a vjerojatno ne samo njima, jasno je da je Radićeva samo drugi naziv za varaždinsku Ulicu braće Radić, kao i da Kućan i Kučan nisu dva različita naselja.

Zemljišne knjige kao odraz sustava

Različiti nazivi istih ulica i trgova, naravno, nisu problem u svakodnevnoj komunikaciji, ali mogu predstavljati ozbiljnu teškoću, ukoliko se nađu u osobnim ili drugim službenim dokumentima, pogotovo u inozemstvu. Upravo zbog toga EU je još prije više godina zatražila od Hrvatske ujednačavanje naziva ulica i trgova, što je Grad Varaždin, kao jedan od rijetkih, uspješno učinio u sklopu većeg projekta sređivanja zemljišnih knjiga.

- Bilo je slučajeva da su se naši građani namučili dok su u inozemstvu policiji objašnjavali da je Radićeva ulica, kao što im piše na osobnoj iskaznici, zapravo Ulica braće Radić, kako im stoji u drugom dokumentu. Takvih i sličnih slučajeva više ne bi trebalo biti jer se svi nazivi ulica i drugih javnih površina, koje su dio adrese pravnih i fizičkih osoba, nalaze u Registru prostornih jedinica, koji se vodi pri Državnoj geodetskoj upravi i lako je dohvatljiv na njihovim web stranicama - ukazuje Marijan Bakulić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za komunal.

Rad na zemljišnim knjigama, kako napominje, započeo je još 1995. godine, kada su krenuli postupci reambulacije i nove katastarske izmjere nekretnina i uređenja međa prvo u manjim mjesnim odborima grada Varaždina, odnosno katastarskim općinama, a zatim i u svim ostalim.

- Zemljišne knjige nisu uredno vođene od 1945., budući da smo imali jedinstven sustav “društvenog vlasništva”, koji je bio odraz tadašnjeg društvenog uređenja, dijametralno suprotan zapadno-europskoj političkoj i pravnoj kulturi i dijametralno suprotan današnjem društvenom uređenju u državi. Zemljišne knjige tako imaju drugačiju pravno političku osnovu te su se u praksi nagomilali problemi nesređenog stanja u stvarnom vlasništvu, a dvojnost evidencije nekretnina kroz katastar i zemljišne knjige dovodi do pravne nesigurnosti. To stanje Grad Varaždin, uz pomoć države, pokušava riješiti kroz objedinjeni i digitalni sustav evidentiranja nekretnina u Zemljišnim knjigama - ukazuje Bakulić.

Registar prostornih jedinica

Bitan “modul” unutar novog digitalnog sustava zemljišnih knjiga, koji je pri samom završetku, adresni je ulični sustav koji se sređivao posljednjih nekoliko godina, a sad se i to završava postavljanjem oko 150 uličnih tabli s novim adresama. Prva od tih novih tabli postavljena je za Prolaz Marijana Zubera.

- Imena svih pa i novoimenovanih ulica i trgova su u Registru prostornih jedinica, koji vodi DGU. Tu su sada točni nazivi i ulica te trgova u Varaždinu, među kojima su i neke nove, sukladno odlukama Gradskog vijeća kojima je prethodila javna i stručna rasprava - objašnjava Bakulić.

Iako su sređene zemljišne knjige nužne radi prometa nekretnina, sređivanje uličnog sustava često se stavlja kao zadnja stvar, pogotovo zato što nove adrese stvaraju troškove.

- No, gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća shvatili su važnost projekta, tako smo 2018. krenuli s imenovanjima ulica i drugih javnih površina... Jesu veličina i međe bitne, ali bitne su i adrese tako da smo riješili najveći dio neusklađenosti u adresnom sustavu, koji je dostupan svima, osobito službenicima u raznim državnim i pravosudnim institucijama, koji moraju upisivati u različite svoje registre točne nazive ulica koji se mogu naći u Registru prostornih jedinica (RPJ), kao i u Odlukama Grada Varaždina, a ne bez provjere upisivati, recimo, u sudske ili registre obrtnika adrese, i to samo zato što tako kaže stranka koja osniva poduzeće ili obrt. Kao i u policiji, adresu koju napiše stranka kod izdavanja osobne iskaznice ili putovnice mora provjeriti, primjerice, službenik u RPJ-u - ukazuje Bakulić, dodajući da je Grad ujednačio i table s imenima ulica i trgova, dok građani sami nabavljaju kućne brojeve, pri čemu se preporučuje plava boja.

Grad snosi troškove izrade osobnih iskaznica građanima zbog novih naziva ulica i trgova, dok pravne osobe same.

- Grad ne plaća troškove izdavanja osobne iskaznice po hitnom postupku, već one troškove za redovni postupak izdavanja, što je oko 75 kuna. Vjerujem da će se i iduće godine to nastaviti, tako da nema žurbe. Krenulo je, bez većih problema za građane - veli Bakulić, ali ipak skreće pozornost na probleme koje su dojavili obrtnici, poglavito u sektoru transporta.

Čeka se mišljenje za obrtnike

- Obrtnici u sektoru transporta imaju licencije za vozila koje su skupe i traju više godina, a kod promijene adresa obrtnik mora platiti nove licencije, imati na računu određen (pozamašan) iznos novaca te ne smije imati dug prema državi. I to je donekle razumljivo, iako je do bola skupo i demotivirajuće, ali i potpuno neprihvatljivo i neživotno kad obrtnik, koji se bavi transportom i prijevozom, mora sve to imati jer u registru mora promijeniti dvije rubrike koje se odnose na adresu obrtnika, i to - kao u ovom - slučaju kad je do promjene adrese došlo po službenoj dužnosti odlukom Grada i po zakonu, a ne voljom obrtnika. Za rubriku vjerovali ili ne u poglavlju “kako potičemo razvoj obrtništva” - kaže Bakulić.

- No, uvjeren sam u razum stručnih ljudi u nadležnom ministarstvu te da će pozitivno odgovoriti na pismo Grada, odnosno da će Mišljenjem uputiti državni uredi da zbog promjene u adresi za koju nije odgovoran obrtnik izmjenu naprave bez naplate troška po službenoj dužnosti, koristeći podatke iz RPJ-a, a ne da obrtnici dokazuju svoju sposobnost kao da se prvi put osnivaju. Registar prostornih jedinca državni je registar, kao i obrtni registar ili sudski registar, sve je u digitalnom obliku i jednostavnim programskim rješenjima promjene u adresaru sudskih registra poduzeća, registru obrta ili registru udruga ili ustanova, kao i u registru birača, mogu se riješiti automatski povlačenjem digitalnih adresnih podataka iz RPJ-a - ukazuje Bakulić.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.