Žiteljima grada Varaždina, a vjerojatno ne samo njima, jasno je da je Radićeva samo drugi naziv za varaždinsku Ulicu braće Radić, kao i da Kućan i Kučan nisu dva različita naselja.
Zemljišne knjige kao odraz sustava
Različiti nazivi istih ulica i trgova, naravno, nisu problem u svakodnevnoj komunikaciji, ali mogu predstavljati ozbiljnu teškoću, ukoliko se nađu u osobnim ili drugim službenim dokumentima, pogotovo u inozemstvu. Upravo zbog toga EU je još prije više godina zatražila od Hrvatske ujednačavanje naziva ulica i trgova, što je Grad Varaždin, kao jedan od rijetkih, uspješno učinio u sklopu većeg projekta sređivanja zemljišnih knjiga.
- Bilo je slučajeva da su se naši građani namučili dok su u inozemstvu policiji objašnjavali da je Radićeva ulica, kao što im piše na osobnoj iskaznici, zapravo Ulica braće Radić, kako im stoji u drugom dokumentu. Takvih i sličnih slučajeva više ne bi trebalo biti jer se svi nazivi ulica i drugih javnih površina, koje su dio adrese pravnih i fizičkih osoba, nalaze u Registru prostornih jedinica, koji se vodi pri Državnoj geodetskoj upravi i lako je dohvatljiv na njihovim web stranicama - ukazuje Marijan Bakulić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za komunal.
Rad na zemljišnim knjigama, kako napominje, započeo je još 1995. godine, kada su krenuli postupci reambulacije i nove katastarske izmjere nekretnina i uređenja međa prvo u manjim mjesnim odborima grada Varaždina, odnosno katastarskim općinama, a zatim i u svim ostalim.
- Zemljišne knjige nisu uredno vođene od 1945., budući da smo imali jedinstven sustav “društvenog vlasništva”, koji je bio odraz tadašnjeg društvenog uređenja, dijametralno suprotan zapadno-europskoj političkoj i pravnoj kulturi i dijametralno suprotan današnjem društvenom uređenju u državi. Zemljišne knjige tako imaju drugačiju pravno političku osnovu te su se u praksi nagomilali problemi nesređenog stanja u stvarnom vlasništvu, a dvojnost evidencije nekretnina kroz katastar i zemljišne knjige dovodi do pravne nesigurnosti. To stanje Grad Varaždin, uz pomoć države, pokušava riješiti kroz objedinjeni i digitalni sustav evidentiranja nekretnina u Zemljišnim knjigama - ukazuje Bakulić.
Registar prostornih jedinica
Bitan “modul” unutar novog digitalnog sustava zemljišnih knjiga, koji je pri samom završetku, adresni je ulični sustav koji se sređivao posljednjih nekoliko godina, a sad se i to završava postavljanjem oko 150 uličnih tabli s novim adresama. Prva od tih novih tabli postavljena je za Prolaz Marijana Zubera.
- Imena svih pa i novoimenovanih ulica i trgova su u Registru prostornih jedinica, koji vodi DGU. Tu su sada točni nazivi i ulica te trgova u Varaždinu, među kojima su i neke nove, sukladno odlukama Gradskog vijeća kojima je prethodila javna i stručna rasprava - objašnjava Bakulić.
Iako su sređene zemljišne knjige nužne radi prometa nekretnina, sređivanje uličnog sustava često se stavlja kao zadnja stvar, pogotovo zato što nove adrese stvaraju troškove.
- No, gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća shvatili su važnost projekta, tako smo 2018. krenuli s imenovanjima ulica i drugih javnih površina... Jesu veličina i međe bitne, ali bitne su i adrese tako da smo riješili najveći dio neusklađenosti u adresnom sustavu, koji je dostupan svima, osobito službenicima u raznim državnim i pravosudnim institucijama, koji moraju upisivati u različite svoje registre točne nazive ulica koji se mogu naći u Registru prostornih jedinica (RPJ), kao i u Odlukama Grada Varaždina, a ne bez provjere upisivati, recimo, u sudske ili registre obrtnika adrese, i to samo zato što tako kaže stranka koja osniva poduzeće ili obrt. Kao i u policiji, adresu koju napiše stranka kod izdavanja osobne iskaznice ili putovnice mora provjeriti, primjerice, službenik u RPJ-u - ukazuje Bakulić, dodajući da je Grad ujednačio i table s imenima ulica i trgova, dok građani sami nabavljaju kućne brojeve, pri čemu se preporučuje plava boja.
Grad snosi troškove izrade osobnih iskaznica građanima zbog novih naziva ulica i trgova, dok pravne osobe same.
- Grad ne plaća troškove izdavanja osobne iskaznice po hitnom postupku, već one troškove za redovni postupak izdavanja, što je oko 75 kuna. Vjerujem da će se i iduće godine to nastaviti, tako da nema žurbe. Krenulo je, bez većih problema za građane - veli Bakulić, ali ipak skreće pozornost na probleme koje su dojavili obrtnici, poglavito u sektoru transporta.
Čeka se mišljenje za obrtnike
- Obrtnici u sektoru transporta imaju licencije za vozila koje su skupe i traju više godina, a kod promijene adresa obrtnik mora platiti nove licencije, imati na računu određen (pozamašan) iznos novaca te ne smije imati dug prema državi. I to je donekle razumljivo, iako je do bola skupo i demotivirajuće, ali i potpuno neprihvatljivo i neživotno kad obrtnik, koji se bavi transportom i prijevozom, mora sve to imati jer u registru mora promijeniti dvije rubrike koje se odnose na adresu obrtnika, i to - kao u ovom - slučaju kad je do promjene adrese došlo po službenoj dužnosti odlukom Grada i po zakonu, a ne voljom obrtnika. Za rubriku vjerovali ili ne u poglavlju “kako potičemo razvoj obrtništva” - kaže Bakulić.
- No, uvjeren sam u razum stručnih ljudi u nadležnom ministarstvu te da će pozitivno odgovoriti na pismo Grada, odnosno da će Mišljenjem uputiti državni uredi da zbog promjene u adresi za koju nije odgovoran obrtnik izmjenu naprave bez naplate troška po službenoj dužnosti, koristeći podatke iz RPJ-a, a ne da obrtnici dokazuju svoju sposobnost kao da se prvi put osnivaju. Registar prostornih jedinca državni je registar, kao i obrtni registar ili sudski registar, sve je u digitalnom obliku i jednostavnim programskim rješenjima promjene u adresaru sudskih registra poduzeća, registru obrta ili registru udruga ili ustanova, kao i u registru birača, mogu se riješiti automatski povlačenjem digitalnih adresnih podataka iz RPJ-a - ukazuje Bakulić.
