Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta, plaćanje poreza prilikom njegove zamjene te neprimjerana distribucija poljoprivrednih proizvoda tek su neki od problema s kojima se svakodnevno suočavaju poljoprivredni proizvođači s područja Varaždinske županije.
Na to su ukazali i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću na nedavnom sastanku kojem su nazočili i varaždinski župan Predrag Štromar te HDZ-ov saborski zastupnik Josip Križanić.
Uz rascjepkanost, nema ni ljudi
- Nas u Varaždinskoj županiji već duže vrijeme muči okrupnjavanje zemljišta, a samim time i navodnjavanje. Ja, primjerice, obrađujem oko 150 parcela koje su međusobno udaljene 30 do 40 kilometara i organizirati tu navodnjavanje je nemoguće bez okrupnjavanja zemljišta - ukazao je Jurica Cafuk iz Domitrovca.
Zlatko Zagorec iz Šijanca od ministra je zatražio odgovor na pitanje zašto se prilikom zamjene poljoprivrednog zemljišta, odnosno oranice plaća porez od četiri posto.
- Trenutno imam slučaj da mijenjam hektar za hektar, ali moramo raditi kupoprodajni ugovor na koji se plaća porez od četiri posto. Taj se porez nije plaćao ni za vrijeme Marije Terezije, eventualno se plaćao na razliku u cijeni - upozorio je Zagorec.
Ministru se požalio i na nedostatak radne snage.
- Prije sam imao deset ljudi, a sada svega šest. Imam kupca koji redovito plaća, čak i prije, povećava i količine, ali ne možete to ispuniti jer ste ograničeni zemljištem i radnom snagom.
- Plaća je 5.000 kuna, no teško je naći radnu snagu - ustvrdio je Zagorec koji je, kao i Cafuk, ukazao na problem navodnjavanja na rascjepkanom zemljištu.
Ministar se složio da je rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta velik problem poljoprivrednicima s područja Varaždinske županije.
Poreza neće biti
- Suludo je i plaćanje poreza od četiri posto. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu je gotov, uskoro će biti upućen u vladinu i saborsku proceduru te očekujem da će biti donijet do srpnja. U njega je stavljena odredba da nema plaćanja poreza na promet nekretnina prilikom zamjene zemljišta u svrhu komasacije, ali i i općenito kada se zemljište zamjenjuje - najavio je Tolušić.
Također je najavio da će pokušati, ako će im to proći na razini Ministarstva financija, da raspodjela iznosa za zakup poljoprivrednog zemljišta ne ide više između općine, županije i države, već samo između općine i županije, no da se novac, koji ide u županije, primarno troši na rješavanje komasacije.
- Izmijenit ćemo Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta te dati veće ovlasti županiji. Smatram da županija bolje zna što je potrebno i više je angažiranija u rješavanju toga problema nego centralna država. Zakon jedobar, ali mislim da nije dobro da komasaciju provodi Agencija za poljoprivredno zemljište, već bi to trebala raditi županija - ocijenio je Tolušić.
Treba se ujediniti
Što se pak tiče nedostatka radne snage, jasno mu je da nije lako raditi u poljoprivredi, no poručuje da država tu neće uskakati.
- Smatram da nije realno da država tu sudjeluje s određenim stimulacijama uz 250.000 nezaposlenih. Nije lako raditi u poljoprivredi i, naravno, da primanja nisu na razini inženjera elektrotehnike niti mogu biti. No s osam razreda osnovne škole možete biti u poljoprivredi i odrađivati svoj dio posla - poručio je ministar poljoprivrede.
Osvrnuo se i na distribuciju poljoprivrednih proizvoda navevši da ministarstvo potiče proizvođačke organizacije i zadruge.
- Naravno da je malo ako imate, primjerice, 300 kilograma meda, no ako vas je više i organiziraniji ste, možete postići mnogo toga. Tada imate snagu nastupiti i pred trgovačkim lancem, dok s nekoliko stotina kilograma nečega ne možete - savjetovao je Tolušić proizvođačima također naglasivši da i ministarstvo daje prednost proizvođačkim organizacijama u svim natječajima koji se tiču poljoprivrede, odnosno dobivaju više bodova.
Male OPG-ove uključiti u kratke lance opskrbe
Sastanak ministra i poljoprivrednih proizvođača bio je zatvoren za novinare. Iz ministarstva su naknadno kratko izvijestili da je ministar s njima razgovarao o aktualnom stanju u poljoprivredi, odnosno načinima na koje male OPG-ove uključiti u kratke lance opskrbe, poglavito kada je riječ o javnim nabavama za škole, vrtiće i bolnice. Usto, ministar im je predstavio i projekte na kojima ministarstvo već radi ili su pri samom kraju realizacije, a pojasnio im je i odredbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovački praksi u lancu opskrbe hranom te im predstavio smjernice pojednostavljenja procedura prijave i kraćih rokova obrade natječaja Programa ruralnog razvoja.
Bistrović: Jedini u EU koristimo plavi dizel
Sastanku s ministrom poljoprivrede nazočio je Stjepan Bistrović, vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Bistrović iz Vratna Gornjeg. Ističe da je Tolušić, u odnosu na druge, za pohvaliti u pogledu inspekcijskih službi.
- Napokon su se počeli vraćati sumnjivi proizvodi iz trećih zemalja - veli Bistrović. Ministru je posebno ukazao na problem plavog dizela.
- U nove generacije traktora ugrađuju se euro 4, euro 5 pa čak i euro 6 motori pa možete imati probleme koje vam u garantnom roku neće priznati proizvođač traktora jer plavi dizel ne zadovoljava EU norme. Ako vas pak s tim traktorom zaustave u Sloveniji, mogu vam zaplijeniti vozilo jer je unutra patvoreno gorivo koje se ne priznaje u EU. Mi jedini imamo plavi dizel - upozorava Bistrović.
Osvrnuo se i na natječaje u kojima su poljoprivrednici prije mogli ostvariti 90 posto bespovratnih sredstva, a sada svega 50 posto.
- Kako onda cijena njegove litre mlijeka može biti ista kao i moja? Ministar je prihvatio da iznos bespovratnih sredstava za mlade poljoprivrednike, ako ulaze u izgradnju objekata za držanje muznih krava, bude 70 posto - navodi Bistrović.
Ističe također da je on, iako je u početku imao OPG, 2003. morao otvoriti obrt jer nije nikoga mogao zaposliti. Danas je pak ironično da njegov sin, kojeg je zaposlio u obrtu, ne može biti nositelj projekta, iako će danas-sutra naslijediti obrt.
- Da imam d.o.o. i da je sin zaposlen u njemu, mogao bi biti nositelj projekta. Dakle, nisu jednaki uvjeti za OPG, obrt i d.o.o. - ukazuje Bistrović. Ministru je ukazao da stočari redovito moraju cijepiti krave protiv bolesti kvrgave kože te protiv bolesti plavog jezika.
- Imali smo dosta šteta, kako zbog pada proizvodnje mlijeka, tako i zbog nuspojava. Mi moramo cijepiti krave jer služimo kao “tampon-zona” EU, no EU nam ne plaća ni cjepivo ni moguće štete. Ministar je rekao da ćemo još ove godine cijepiti krave, no ako EU želi da ih cijepimo i iduće godine, neka preuzmu odgovornost i plate sve što poduzimamo - rekao je Bistrović.
