U varaždinskom POS naselju uz Jalkovečku ulicu danas su predstavljeni podzemni spremnici za odlaganje otpada, postavljeni u Ulici 22. rujna 1991. Podzemna betonska komora sadrži šest zasebnih spremnika - za miješani komunalni otpd, plastiku i papir, a koristit će je stanari zgrada u Ulici hrvatskih branitelja 9 i 11 te u Ulici 22. rujna 1991., broj 8.
Podzemne spremnike, za koje je Grad izdvojio 200.000 kuna, proizvela je tvrtka Oprema iz Ludbrega.
- Podzemni sustavi nisu nikakva novina u svijetu i Europi, međutim, kontejneri koji su sada ovdje postavljeni i oni postavljeni prije tri godine kod studentskog doma rezultat su dobre suradnje Grada, Čistoće i Opreme. Ovi kontejneri primjer su modela prihvatljivog za naše tehničke mogućnosti, kako bismo s našim kamionima mogli prazniti te kontejnere i da bi se građanima omogućilo što jeftinije i jednostavnije odvajanje otpada. Ovi podzemni spremici su definitivno bolja varijanta, koja estetski i priliči gradu Varaždinu koji je već desetljećima najuređeniji grad u Hrvatkoj - istaknuo je direktor varaždinske Čistoće Davor Skroza.
Napomenuo je da je jedan kontejner od 1.100 litara namijenjen za 9-10 stanova, a ako se češće prazni, za 18 stanova, dok je jedna komora podzemnih spremnika zapremnine 2 m3, što je dostatno za 18 stanova u redovitom pražnjenju.
Riječ je o pilot-projektu o čijim će rezultatima ovositi i nastavak izgradnje podzemnih spremnika u Varaždinu, rekao je Skroza, dodavši da je POS naselje odabrano zbog velike frenkvencije korisnika.
- Podzemni spremnici kod Studentskog doma pokazali su se kao dobar projekt te su tamo uredili i dodatne takve spremnike, a ovaj pilot-projekt je napravljen zahvaljujući razumijevanju ove gradske vlasti. Naime, prošla gradska vlast, iako je znala prednosti i kvalitete takvih spremnika, nije imala ni mogućnosti ni sposobnosti da izvuče neka sredstva iz europskih fondova ili da putem proračuna poboljša uvjete građanima. Da smo 2015. godine krenuli s tim projektom, mislim da bi do 2018. godine već čitav grad imao takve kontejnere i sada ne bismo razgovarali o problemima koji su se pojavili posljednjih par mjeseci - rekao je Skroza, dodavši da će se postojeći kontejneri na ovoj lokaciji maknuti.
- Građanima koji žive u ovim zgradama postavljanje ovog spremnika ne bi se trebalo vidjeti na računima. Svi troškovi infrastrukture ulaze u cijenu minimalne javne usluge, sukladno tome, za te se zgrade ovo neće osjetiti na računima - rekao je Skroza, a osvrnuo se i na postojeći sustav odvojenog odlaganja otpada.
- Neki kontejneri su zaključani, drugi nisu. Može se vidjeti da su u kontejnere za miješani komunalni otpad ljudi bacali i hranu, konzerve, plastiku, papir... stoga i sugeriramo korisnicima da kontejneri budu pod kontrolom, bilo zaključani, bilo u "kavezima", bilo preko podzemnih spremnika - napomenuo je Skroza, istaknuvši da će se i podzemni spremnici zaključavati.
O tehničkim karakteristikama podzemnih spremnika govorio je Nenad Horvat, rukovoditelj razvoja u tvrtki Oprema.
- Podzemni kontejneri su razvijeni u suradnji sa Čistoćom Varaždin, prema njihovim zahtjevima. Može se reći da je ovo "custom-made" proizvod za grad Varaždin. Prilagođeni su njihovim kamionima, dizalicama i ostaloj opremi. U realizaciji ovog projekta sudjelovale su tvrtka Tehnobeton za betonsku kadu, tvrtka Jagić za iskop i postavljanje, a nosioc projekta je Oprema iz Ludbrega koja je napravila i dokumentaciju za proizvodnju. Spremnici su napravljeni za vijek trajanja od barem 20 godina, od vruće pocinčanog čeličnog lima. Vanjski usipnik je volumena 90 litara, iz nehrđajućeg čelika, a za eventualne buduće projekte moguće su i njegove izvedbe u drugim bojama. Kontejneri imaju nadzor popunjenosti, koji se razvija s tvrtkom Infrastruktura iz Ludbrega. Radnicima Čistoće će biti vrlo lako upravljati ovim kontejenrima, jer je podizanje i otvaranje kontejnera napravljeno s pneumatskim sustavom, pa radnici trebaju priključiti dva crijeva i jednostavno otvoriti. Postoji i sigurnosna platforma, tako da nitko ne može slučajno upasti u betonsku kadu. Sama betonska kada je vodonepropusna te se eventualna tekućina može lako ispumpati - napomenuo je Horvat.
- Riječ je o pilot-projektu na temelju kojeg je potrebno vidjeti način na koji bi se mogli proizvoditi i postavljati ovakvi podzemni spremnici, kao i način na koji će građani te spremnike koristiti. Kod postavljanja ovih spremnika se mislilo na apsolutno sve, od tekućine, vlage i podzemnih voda do nehrđajućeg čelika i vijeka trajanja, kako nam se ne bi dogodilo ono što se događalo u mnogim europskim gradovima, a to je da su nakon dvije-tri godine te spremnike morali vaditi jer nisu bili primjereni. Riječ je o javnoj infrastrukturi na otvorenom koju potencijalno koristi 50.000 ljudi s različitim navikama tako da je tu moguće očekivati svašta. U nekim su gradovima ti spremnici gorjeli pa su su vatrogasci morali uskakati unutra, a bilo je i toga da su radnici padali unutra. Morali smo misliti na sve to - osvrnuo se na nove spremnike varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.
- Važno je reći da je to sve trebalo biti postavljeno već do 1. siječnja 2017., nažalost, bivša gradska vlast, o kojoj ja ne volim govoriti i neću sad tražiti krivce, to nije napravila, premda su sami rekli da će to napraviti. Stanje je danas takvo kakvo jest, imamo spremnike koje možemo imati, i Čistoće te spremnike nije naplaćivala građanima. Radi svih onih koji smatraju da je usluga preskupa moram reći kako bi, da smo naplaćivali spremnike, usluga bila skuplja. Ako građani žele ovakav tip spremnika, morat ćemo to platiti ili mi ili Čistoća, jer pretpostavljam da se građani ne bi složili s tim da se optereti njih, a onda će se morati opteretiti proračun. Grad je, zajedno s Čistoćom i Opremom, dakle riječ je o domaćim tvrtkama, spreman to postaviti. Imamo financijske snage to postaviti diljem grada, međutim, to zahtijeva i strogo pridržavanje pravila o razdvajanju otpada. Ovo nam neće nimalo pomoći ako nećemo biti disciplinirani i ako ćemo namjerno odlagati ono što ne možemo odložiti. Takvi primjeri nemaju veze s nezadovoljstvom građana, jer uvijek je bilo građana koji su bacali ono što ne treba bacati. Sad imamo i reciklažno dvorište u koje dolazi sve više građana, ali ima i takvih koji ne žele voziti otpad tamo. Podzemni spremnici sami po sebi ne mogu riještiti ništa ako nema savjesnosti i odgovornosti građana koji otpad trebaju odvajati onako kako je predviđeno Odlukom, Uredbom i zakonom - ukazao je Čehok.
Grad Varaždin je za ovaj pilot-projekt izdvojio 200.000 kuna i prebacio ta sredstva Čistoći, a za prodajnu cijenu, napomenuo je Čehok, morat će se pričekati natječaj.
- Ovaj prototip je rađen baš za nas, jer za druge spremnike na tržištu trebali bi prilagođavati vozila, mjesta postavljanja i sve drugo. Ovi spremnici su napravljeni prema specifikacijama i traženju Čistoće i Grada - naglasio je.
Na pitanje koliko takvih spremnika bi bilo potrebno za cijeli grad, odgovorio je da je to, sa sadašnje pozicije, teško reći.
- Upravo zato molim građane, osobito stanare višestambenih naselja, da se jave i da budu partneri, jer bez njih mi sami ne možemo predložiti, dogovoriti i provesti ovakvo odvojeno sakupljanje otpada. Mi možemo smanjiti broj odvoza da cijena građanima bude niža, možemo smanjiti broj plavih i žutih kontejnera i postviti ovakve zajedničke otoke na koje će zatim građani bacati plastiku i papir. To će im smanjiti broj odvoza, smanjit će se i cijena, a imat će i mogućnost da se otpada ne bude oko kontejnera. Međutim, sve to moramo dogovoriti s građanima, jer u tom slučaju svaka zgrada neće imati kontejnere baš ispred svog ulaza, nego će stanari možda morati bacati otpad 100 metara dalje. Ako se građani slože s tim, konkretno u ovom naselju, mi smo im spremni napraviti još jedan takav spremnik. Moram još jednom reći da od 1. siječnja 2018. mi nemamo odgovora ni od upravitelja ni od predstavnika stanara. Mi nismo ušli nepripremljeni u ovo, bili smo potpuno pripremljeni, no nemamo odgovora od upravitelja i predstavnika stanara, i zato ih pozivam da dođu i kažu žele li manje odvoza pepira i plastike, žele li podzemne spremike i jesu li spremni hodati malo dalje da bi bacili otpad. Mislim da im tih 100 metara ne bi trebalo biti poteškoća, ali ima i komotnih ljudi koji to možda ne žele. Prema tome, moramo imati suradnju s građanima ako hožemo uspostaviti ovakav sustav - zaključio je Čehok, dodavši da jedan ovakav "otok" zamjenjuje 12 žutih ili plavih kontejnera, kao i da to ujedno znači i da će stanari iz nekih zgrada morati ipak malo dalje nositi papir i plastiku.
