Krajem veljače na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je prijavljeno 289.429 nezaposlenih osoba - 3,8 tisuća manje nego prethodnog mjeseca. To označava početak ovogodišnjega sezonskog pada nezaposlenosti koji svake godine sinkronizirano teče s turističkom sezonom, objavljeno je u analizi Hrvatske gospodarske komore.
Sezonski pad nezaposlenosti ove je godine započeo nešto ranije, što se može povezati s ranijim uskršnjim praznicima koji obično označavaju početak turističke predsezone. Tako su u veljači iz evidencije HZZ-a izašle 25,2 tisuće osoba, četiri tisuće više nego prethodnog mjeseca, od čega se 16,3 tisuće zaposlilo.
- Kako će turistička predsezona ove godine krenuti nešto ranije, godišnje stope po mjesecima će se poremetiti, stoga je već i godišnji pad nezaposlenih u veljači (-12,2 %) bio nešto oštriji nego prethodnih mjeseci, ali bi se zato stope godišnjeg pada sljedećih mjeseci mogle ponovno ublažiti - navodi se u analizi.
Ujedno je istaknuto da, iako se broj nezaposlenih smanjuje na godišnjoj razini posljednje dvije godine, on ne pokazuje pravu sliku dinamike tržišta rada budući da je pad nezaposlenosti bio pod snažnim utjecajem administrativnih promjena na HZZ-u i ekonomske emigracije.
- No, i u takvim okolnostima, dinamika pada nije bila dostatna da se anulira višegodišnji rast iz prethodnog razdoblja te je broj nezaposlenih trenutno viši za 33,1 tisuću nego 2008. godine. Pod pretpostavkom održanja prosječne godišnje stope (-10,5 %) koja je ostvarena u posljednja 23 mjeseca (što je malo vjerojatno), do kraja godine broj nezaposlenih i dalje ne bi pao ispod razine iz 2008. godine - naglašavaju iz HGK.
Dodaju također da smanjenje nezaposlenosti ne znači mnogo ako se paralelno ne oporavlja zaposlenost i aktivnost, koje su zasad, prema registriranim podacima, na najnižim povijesnim razinama.
- Uz blagi rast BDP-a koji za ovu godinu ne očekujemo iznad razine prošlogodišnje dinamike (1,6 %), teško je očekivati i relevantnije pomake na tržištu rada koje je opterećeno i strukturnim slabostima (neusklađenost kvalitete ponude i potražnje za radom), emigrantskim pritiscima te nepovoljnim demografskim značajkama - zaključuje se u analizi.
