U Hrvatskoj gotovo nema skupa gospodarstvenika ili investitora na kojemu se među glavnim problemima ne istakne pravna nesigurnost, sporo pravosuđe, slaba zaštita vjerovnika. Stoga teško da bilo koga čudi što u najnovijem izdanju Pregleda stanja u području pravosuđa u EU Hrvatska ispada četvrta najlošije percipirana članica, iza Italije, Bugarske i Slovačke, piše Poslovni.hr.
Taj su usporedni pregled u EK zamislili kao informativni alat koji bi nacionalnim tijelima trebao pomoći u podizanju kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava, bliže onima koji su prepoznati kao najbolji. A to su Danska, Finska, Švedska, Austrija, Irska i Luksemburg.
U pojedinim aspektima, međutim, hrvatsko je pravosuđe rangirano i lošije od čevrtog mjesta odozdo. Pregled stanja, koji je dio europskog semestra, prvi put obuhvaća i rezultate ankete Eurobarometra provedenih radi detaljnijeg ispitivanja percepcije neovisnosti pravosuđa u EU među građanima i poduzećima, a oni su pokazali, npr., da u Hrvatskoj najveći postotak ispitanika (čak 56%) kao glavni razlog za nedostatak neovisnosti vidi upletanje ili pritisak od strane vlade i političara.
U tome su nam uz bok Slovenija i Bugarska. Slovenija je, pak, jedina država u EU s više sudaca na 100.000 stanovnika nego što ih ima Hrvatska. U Hrvatskoj na sto tisuća stanovnika imamo 41 suca, odnosno četiri manje nego Slovenci. Usporedbe radi, Irska ih ima samo 3,5 na sto tisuća stanovnika, a razmjerno malim brojem ističu se i Danska, Malta, Francuska. To što smo 'viceprvaci' EU prema (relativnoj) brojnosti sudaca, međutim, ne vidi se na statistici neriješenih predmeta. I po broju predmeta koji čekaju na rješenje u građanskim i trgovačkim predmetima smo pri vrhu. Na rješenje kod nas čeka 8,4 predmeta na 100 stanovnika, a i taj pokazatelj lošiji je samo u Sloveniji (s 12 predmeta).
Prema vremenu za donošenje prvostupanjskih presuda u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima negdje smo na sredini ljestvice. U 2014. je za njih trebalo prosječno 134 dana, što je triput kraće nego u Italiji, četiri puta kraće nego u Malti, ali i gotovo sedam puta dulje nego u Danskoj.
U Komisiji su zaključili da su na razini EU vidljivi napori za poboljšanje pravosudnih sustava. Oni se očituju u kraćem trajanju postupaka u građanskim i trgovačkim predmetima, širenju mogućnosti elektroničkog podnošenja sporova male vrijednosti. No, i dalje manje od pola država članica ima standarde za mjere kojima se smanjuje broj zaostalih predmeta, a još ih manje određuje maksimalno razdoblje tijekom kojeg bi predmeti trebali biti u postupku, ističu u EK.
