Kada su, Mladena Jozinovića, bivšeg čelnika tvrtke Piškornica d.o.o. i direktora tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište, neki proglašavali „uhljebom stoljeća“ zbog iznosa plaće i šesteroznamenkastih isplata - jesu li debelo pogriješili? Osječki Trgovački je sud, naime, odbio tužbeni zahtjev tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište (PSO) da joj Jozinović vrati 870.158 kuna, i to uvećano za kamate, kao i da proglasi ništetnim Ugovor o djelu od 11. siječnja 2016., Ugovor o djelu od 9. siječnja 2017. i Ugovor o djelu od 6. srpnja 2016., sklopljeni između PSO i Jozinovća. Uz to, Jozinoviću sudske troškove veće od 46 tisuće kuna mora platiti njegovo bivše poduzeće.
Jozinoviću je bio člana uprave, odnosno direktor PSO od osnivanja 2014. pa do 20. studenog 2017., kada je odlukom Skupštine PSO opozvan s te funkcije. Za vrijeme obavljanje te funkcije, Jozinović je sklopio nekoliko ugovora kojima je PSO obvezao izvršiti njemu isplatu, i to 120.000 kn Ugovorom o djelu od 11. siječnja 2016., iznosu od 251.997,01 kn Ugovorom o djelu od 6. srpnja 2016. te Ugovorom o djelu od 9. siječnja 2017. u iznosu od 120.000,00 kn. Tako je na temelju navedenih Ugovora PSO isplatio Jozinoviću ukupan iznos od 870.158,01 kn, od čega je tuženiku isplaćeno 471.997,01 kn, a ostatak predstavlja isplaćene doprinose za 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja, doprinos za zdravstvo te poreze.
U tužbi je posebno ukazano da Jozinović istovremeno obavljao funkciju člana uprave tvrtke PSO i funkciju direktora društva Piškornica d.o.o. regionalni centar za gospodarenje otpadom sjevernozapadne Hrvatske (dalje: Piškornica d.o.o.) koje je osnivač i jedini član tužitelja.
Kako je Jozinović sporne ugovore sklopio sam sa sobom, to PSO smatra kako su ti ugovori ništetni i ne proizvode pravni učinak, pa je stoga dužan vratit utuženu svotu jer je navedene iznose primio na temelju ništetnih ugovora, odnosno dužan je vratiti utuženi iznos na temelju stjecanja bez pravne osnove i na ime naknade štete.
Jozinović je u odgovoru na tužbu naglasio daje skupština tvrtke Piškornica d.o.o. dala naknadno ovlast tuženiku za zaključenje spornih ugovora. Osim toga, ukazao je da imao pravo na naknadu za obavljanje poslova člana uprave PSO te da on ne može biti odgovoran za štetu kako to tvrdi PSO..
Jozinović je istaknuo u podnesku od 7. svibnja 2021. i prigovor zastare, jer da takav zahtjev zastarijeva u roku od tri mjeseca od saznanja za sklapanje pravnog posla povodom kojega se može tražiti naknada štete, odnosno da je novi direktor PSO, prema vlastitom priznanju saznao za te okolnosti odmah po imenovanju koje je bilo 27. studenoga 2017., a tužba u ovom predmetu je podnesena dvije godine kasnije 2. prosinca 2019. pa je u ovom predmetu nastupila zastara tužbenog zahtjeva za naknadu štete.
Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije, rekao je kao svjedok da su o zahtjevu gospodina Jozinovića za isplatu naknade za vođenje društva j.d.o.o., međutim nikakva formalna odluka nije donesena. Bilo mu je poznato da si gospodin Jozinović isplaćuje naknadu od 10.000 kn mjesečno, ali mu nije bilo poznato na temelju čega se to isplaćuje. Ističe kako su u to vrijeme imali povjerenja u gospodina Jozinovića i smatra da je posao obavljao vrlo kvalitetno.
Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, rekao je kao svjedok da u trenutku formiranja PSO, kojeg je osnovala Piškornica u kojoj je Jozinovi bio zaposlen, postojala je izjava da neće imati dodatne troškove pa stoga nije niti razmatrana naknada Jozinoviću za rad u njemu. Nisu donijeli odluku o isplati nagrade iako su razgovarali da bi moglo biti 10 % od dobiti ili u nekakvom mjesečnom paušalu, naime, odluka o isplati direktoru nije donesena jer nije bila niti prezentirana niti spremna u formalnom obliku, a on je smatrao da kao osnivači Piškornica d.o.o. nemamo niti pravo uplitati se, jer Sanacijsko odlagalište nema nadzorni odbor niti skupštinu i da je to odluka direktora kao ovlaštene osobe koja vodi poslove društva te da mora raditi po Zakonu o trgovačkim društvima.
-Konzultirao sam stručnjake, kako pravne, tako i financijske te porezne te su mi rekli da sam ovlašten sklapati ugovore, odnosno voditi poslove PSO pa sam stoga i sklopio ugovore glede naknade za rad u društvu i pri tome su plaćeni svi potrebni porezi i doprinosi kako mu je i savjetovano. Svojim radom nisam napravio nikakvu štetu niti jednom od ta dva društva već naprotiv pridonio samo koristi tim društvima, rekao je Jozinović, naglašavajući da se o svojoj naknadi dogovarao sa županom Korenom i Štromarom kao predsjednikom skupštine i njemu je to bilo nesporno, a pogotovo što je dobio informaciju da je ovlašten sam donijeti takvu odluku pa stoga nije bilo potrebe da to pitanje stavlja na dnevni red skupštine.
Sud je utvrdio kako između stranaka nije sporno da je u vrijeme sklapanja spornih Ugovora o djelu ista osoba - Mladen Jozinović bio jedini direktor društva Piškornica -sanacijsko odlagalište i jedini direktor osnivača društva Piškornica d.o.o. koje je bilo jedini član društva Piškornica-sanacijsko odlagalište.
-Da bi jedna te ista osoba sklopila ugovor o djelu kao zakonski zastupnik naručitelja s jedne strane i kao izvršitelj s druge strane, potrebno je da za sklapanje tog ugovora ima posebno ovlaštenje društva. Međutim, situacija je ovdje specifična, budući da je u konkretnom slučaju Mladen Jozinović u trenutku sklapanja spornih Ugovora o djelu bio jedini direktor društva Piškornica - sanacijsko odlagalište, da društvo u tom trenutku nije imalo nadzorni odbor te da je Jozinović ujedno bio jedini direktor društva osnivača Piškornica d.o.o., koje je ujedno jedini osnivač društva Piškornica - sanacijsko odlagališt, navodi sud u obrazloženju.
Dakle, kako zaključuje sud, jedna te ista osoba -Mladen Jozinović - bila je jedina osoba ovlaštena za zastupanje oba društva, što bi značilo da ta osoba sam sebi mora dati takvo ovlaštenje.
-S obzirom da je riječ o istoj osobi, životno je sigurno da ta osoba - Mladen Jozinović - ne bi sam sebi odbio dati ovlaštenje za sklapanje predmetnih Ugovora. Naime, tuženik, saslušan u ovom postupku je izjavio kako se prije sklapanja spornih ugovora savjetovao sa stručnjacima kako pravne tako i financijske i porezne struke. Imajući navedemo u vidu te cijeneći sve izvedene dokaze, kako svaki dokaz ponaosob tako i sve dokaze u međusobnoj sprezi, u ovom slučaju, po ocjeni ovoga suda, nije bilo potrebe da tuženik za sklapanje spornih Ugovora ima posebno ovlaštenje društva, odnosno osnivača, pa stoga sporni Ugovori o djelu nisu ništetni. Stoga se tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim Ugovora o djelu kao i povrata iznosa od 870.158,01 kn na ime stjecanje bez osnove i naknade štete ukazuje neosnovanim i valjalo ga je odbiti u cijelosti, stoji u obrazloženju nepravomoćne presude.
