- Projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica ide dalje i pred nama su tri godine za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području četiri županije - poručio je to na jučerašnjoj pressici Mladen Ružman, direktor tvrtke Piškornica i Piškornica-sanacijsko odlagalište, čime je otklonio dvojbe što će biti s ovim zahtjevnim projektom nakon neslavnog odlaska njegovog prethodnika.
Cijena zbrinjavanja - nepoznanica
Ružman je, podsjetimo, za direktora spomenutih dviju tvrtki izabran sredinom studenog, nakon što je skupština Piškornice, koju čine župani Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-Križevačke i Krapinsko-zagorske županije i Općine Koprivnički Ivanec, smijenila dotadašnjeg direktora Mladena Jozinovića, koji si je nepripadno isplatio milijunski bonus.
U sklopu izlaganja "RCGO Piškornica – stanje i budućnost projekta" novi je direktor ukazao da je projekt RCGO Piškornica predviđen u svim strateškim dokumentima RH, a predstavljen je i EU te je kao takav i odobren.
Sada je, kazao je, došlo do faze aplikacije za sredstva EU.
- Nedostaje nam studija izvedivosti, koja je na razmatranju kod konzultanata Europske komisije, tzv. Jaspers. Nadamo se njihovom odgovoru do kraja ovoga mjeseca. Ambiciozno gledano, do rujna ove godine doći ćemo u priliku da apliciramo za sredstva EU u iznosu od 50 milijuna eura, no ja sam realan i smatram da je kraj godine termin kada ćemo krenuti s aplikacijom i dobiti sredstva predviđena za projekt - najavio je Ružman, naglasivši da projekt RCGO ne predviđa izgradnju energane ili spalionice za otpad.
Viši stručni suradnik za zaštitu okoliša Nikola Martinaga ukazao je da RCGO Piškornica predviđa mehaničko-biološku obradu otpada, odnosno mehaničku obradu s bioreaktorom.
- Studija izvedivosti razmatra održivost projekta na 30 godina. Rađena je od 2020. nadalje i u početku je predviđeno 135.000 tona otpada, no ta se količina kasnije povećava sukladno porastu BDP-a, a potom se smanjuje. Naime, s porastom BDP-a dolazi i do porasta životnog standarda građana, što za sobom nosi veće količine otpada. Studijom je predviđeno oko 300 kilograma otpada godišnje po stanovniku, što je ispod prosjeka RH - rekao je Martinaga.
Međutim, ni on niti Ružman nisu otkrili konkretnu ulaznu cijenu za otpad koji bi dolazio u Koprivnički Ivanec, navodeći da ona još nije utvrđena te da ovisi o nizu čimbenika, poput količine otpada i kretanju na tržištu otpada. To će, najavljuju, biti definirano u završnoj verziji studije. Međutim, ona trenutno ne može biti javno objavljena s obzirom da nije u vlasništvu tvrtke.
- Tako je definirano s izrađivačima studije, koju plaća Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i sve dok nam je ne predaju na uporabu, ne možemo je objaviti. Bilo bi mi znatno lakše funkcionirati da je možemo objaviti, no to u ovom trenutku ne možemo učiniti - poručuje Ružman, dodavši da je svjestan da je to mimo odredbi Arhuške konvencije, ali da je takav naputak izrađivača i Fonda.
Za sanaciju i 40 milijuna kuna?
Što se tiče tvrtke Piškornica-sanacijsko odlagalište, odnosno tvrtke kćeri Piškornice koja upravlja odlagalištem u Koprivničkom Ivancu, do sredine veljače uvest će se NO i imenovati novi direktor da bi se izbjegla trenutna situacija da ista osoba predstavlja upravu u obje tvrtke. U svakom slučaju, novom će direktoru prioritet biti poboljšati stanje okoliša na odlagalištu.
Naime, Ružman je naveo da je analizom voda utvrđeno da su koncentracije arsena, fosfora, žive i željeza iznad dopuštenih koncentracija. Pritom se nadovezao na žalbu Općine Koprivničke Ivanec na dozvolu za gospodarenje otpadom u kojoj se ukazuje na mogućnost eksplozije plina.
- Stvari nisu tako alarmantne, no svjesni smo rizika i nadamo se potpori vlasnika da će nam pomoći u prikupljanju 3,5 milijuna kuna kako bismo pristupili zbrinjavanju plina koji nastaje na odlagalištu - rekao je Ružman.
Novom se dozvolom za gospodarenje otpadom, kako je napomenuo Ružman i Martinaga, ne povećava trenutni kapacitet odlagališta.
- Stanje je usklađeno s projektom koji datira iz 2004. godine i prema kojem je i predviđena izgradnja četvrte plohe. Ukupni kapacitet odlagališta iznosi 419.500 tona, a određen je rješenjem o okolišnoj dozvoli iz veljače 2016. godine, a trenutno je u tijeku njena izmjena - ukazao je Martinaga.
Odlagalište će, napominje, funkcionirati sve do početka rada RCGO Piškornica. Kada ono proradi, odlagalište se zatvara, a njegova bi sanacija mogla iznositi od 30 do čak 40 milijuna kuna.
Dobiti - nema?
Bivši direktor Jozinović, kaže Ružman, još nije vratio bonus koji mu je nepripadno isplaćen.
- U međuvremenu traju policijski izvidi nad obje tvrtke, a eventualni kazneni postupci ili pak građanski u kojem će tvrtka pokušati namiriti štetu s naslova isplate bonusa će potrajati - smatra.
Što se pak tiče dobiti tvrtke Piškornica-sanacijsko odlagalište iz 2016. od više od 10 milijuna kuna, ispada da ona ni ne postoji. Naime, Ružman je pojasnio kako su to likvidna sredstva iskazana u dobiti no korištena jer dobar dio nenaplaćenih potraživanja nije bio uredno i na vrijeme naplaćivan.
- Imate prikaz i bilancu na papiru i pravo stanje na računu. Na papiru izgleda bolje nego što je zapravo stanje na računu tvrtke. No, stanje nije takvo da smo nelikvidni i da ne možemo podmirivati obveze - naglašava Ružman dodavši kako su trenutno obje tvrtke likvidne i nisu u problemima.
- Međutim, eventualnim zatvaranjem odlagališta došlo bi do gomilanja smeća na ulicama, a tvrtka Piškornica-sanacijsko odlagalište istovremeno bi ostala bez prihoda, postala nelikvidna i na koncu završila u stečaju - ukazao je.
Iz Varaždinske županije najviše otpada
Iz pregleda zbrinutih količina otpada prema županijama za 2015., 2016. i 2017. godinu, a što je prezentirano novinarima, proizlazi kako je s područja Varaždinske županije 2015. zbrinuto ukupno 2.708 tona otpada, 2016. godine 12.680 tona, a lani čak 22.309 tona otpada, što predstavlja 31,86 posto udjela u ukupno zbrinutim količinama otpada.
- Oko 10 posto otpada dolazilo je s područja izvan četiri SZ županije, a moj je cilj da se polovicom ove godine prekine s time. Naime, to ne možemo odmah prekinuti jer postoje ugovorne obveze s našim poslovnim partnerima - navodi Ružman.
I on je prošli tjedan, baš kao i nedavno varaždinski župan Radimir Čačić, potvrdio kako aktualna uprava neće predlagati skupštini kupnju postrojenja za MBO u varaždinskom Brezju.
