Problem sušenja tuja na varaždinskom groblju i aktivnosti Parkova na njegovom rješavanju privukao je pažnju međunarodne stručne javnosti. Osim što su nedavno prepoznate i pohvaljene od strane stručnjaka iz Europskog vijeća za arborikulturu i sudionika Europskog foruma o urbanom šumarstvu, ovih su dana predstavljene i na konferenciji Association of Significant Cemeteries of Europe. Kako se čulo, groblja diljem Europe susreću se s problemima, a model rješavanja problema koji koriste Parkovi može poslužiti kao model dobre prakse za druge europske organizacije.
Klimatski stres oslabio otpornost tuja na štetnike
- Problem sušenja i propadanja tuja na varaždinskom groblju predstavlja dugogodišnje i kompleksno pitanje s ozbiljnim implikacijama na estetski izgled i biološku raznolikost ovog značajnog gradskog prostora. Stoga su stručnjaci iz Šumarskog instituta još 2004. godine napravili Analizu zdravstvenog stanja biljaka varaždinskog groblja. Primijetili su već tada lošije stanje dijela tuja, a uzroci su bili: fiziološka starost i zrelost, nepravilni uvjeti okoliša, mehaničke ozljede, niska kvaliteta sadnica koje su se sadile te štetnici - prisutnost tujinog potkornjaka i štitastih uši. Posebno je istaknut problem tuja koje rastu iz grobova, uz upozorenje da će daljnjim rastom stabala doći do prekida provodnih žila i ugibanja biljaka, što se kasnije i dogodilo. Zaključeno je da je potrebno posvetiti više pažnje kvaliteti sadnica i osigurati više prostora za njihov rast, ukazuje Jelena Sekelj, direktorica Parkova. Međutim, nije se na tome stalo.
-Zabrinuti lošim stanjem tuja, 2018. godine, naručili smo od Šumarskog instituta Studiju zdravstvenog stanja tuja. Ona je otkrila zabrinjavajuće stanje tuja, koje su se u posljednjih deset godina i na drugim mjestima pokazale izuzetno osjetljivima na posljedice klimatskih promjena, posebno na visoke ljetne temperature i dugotrajne suše. Klimatski stres oslabio je otpornost tuja, čineći ih lakšim plijenom za štetnike, prije svega tujinog krasnika i tujinog potkornjaka. Ovi štetnici, pronašavši u oslabljenim tujama idealne uvjete za razmnožavanje i ishranu, doživjeli su nagli porast populacije, što je dovelo do masovnog sušenja tuja, o objašnjava direktorica Parkova. Kako dodaje, kao najučinkovitija mjera predloženo je uklanjanje zaraženih dijelova i cijelih tuja te odabir otpornijih vrsta za buduće nasade, umjesto sadašnjih tuja.
- Ovakav scenarij nije ograničen samo na varaždinsko groblje. Slični problemi se javljaju u živicama tuja diljem Hrvatske, što ukazuje naopćeniti problem povijesnih parkova i vrtova povezan s klimatskim promjenama i štetnicima, upozorava Sekelj.
Do optimalnih tješenja suvremenim metodama
Očigledno, trebalo je nešto poduzeti.
-Stupanjem na dužnost direktorice Parkova odmah sam sa suradnicima proučila sve stare analize i započela s rješavanjem ovog kompleksnog problema, koji zahtijeva sveobuhvatan i dugoročan pristup. Digitalni sustav praćenja zdravstvenog stanja stabala i upravljanja zahvatima smo uspostavili 2022. godine te smo napravili prosudbu zdravstvenog stanja tuja. Na temelju toga smo dalje radili detaljne analize: analizu tla, analizu sustava za navodnjavanje i vlage u tlu, analizu rasprostiranja korijena i analizu biljnih tkiva. Nakon toga smo uključili i vanjske stručnjake iz različitih područja i okupili ih na okruglom stolu na kojem smo prezentirali rezultate analiza i došli do određenih zaključaka. Primjenjujemo suvremene metode kako bismo pronašli optimalna rješenja, naglašava Sekelj. Objašnjava i koji su to zaključci, odnosno glavne preporuke vanjskih stručnjaka.
-Zaključeno je da je sušenje tuja posljedica kompleksne interakcije različitih faktora, uključujući nedovoljne oborine, lošu kvalitetu i zbijenost tla. Korijenu je uskraćen pristup hranjivim tvarima i vodi, te mu je ograničen prostor za rast. Materijali od kojih su izrađeni nadgrobni spomenici upijaju i zrače toplinu, stvarajući mikroklimatske uvjete koji dodatno isušuju tlo i uzrokuju toplinski stres. Tuje na groblju ne rastu u optimalnim uvjetima kao u prirodi ili parku. Također, sustav navodnjavanja nije uspostavljen na većem dijelu groblja, a sam kapacitet bunara nije bio dovoljan za optimalno navodnjavanje. Glavne preporuke stoga su bile optimizirati navodnjavanje, provesti revitalizaciju tla i saditi zamjenske vrste, ukazuje.
Testne mjere za spas tuja
Na kraju, navodi i konkretne primjere mjera koje će se poduzeti.
- Groblje je veliki prostor i radi ekonomičnosti i efikasnosti prvo ćemo testirati različite mjere sanacije na manjim prostorima da vidimo što daje najbolje rezultate u srednjem roku uz najniže troškove i uz najmanje tehničke probleme u izvedbi. Testirat će se različiti scenariji revitalizacije tla, radit ćemo inokuliranje tla pripravkom na bazi Trichoderma atrobrunneum, fitopatološki tretman grmova tuja mineralnim uljem i gljivom Beauveria bassiana te folijarni tretman poboljšivačima zdravstvenog stanja stabala. Sukladno preporukama stručnjaka, testirat ćemo sadnice tuja iz različitih proizvodnja, ali i sadnju novih vrsta Juniperus comunis “Hibernica” i Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris”. Cilj je utvrditi koja vrsta bolje podnosi stanišne uvjete na Gradskom groblju u Varaždinu u revitaliziranom tlu obogaćenom raznim biološkim komponentama i kako će se nove vrste uklopiti sadašnju krajobraznu sliku groblja. Važno je naglasiti da je unapređenje stanja zelenila na groblju složen proces koji zahtijeva strpljenje. Budući da se radi o živim organizmima koji se prilagođavaju novim uvjetima, do vidljivih rezultata nećemo doći brzo, ukazuje direktorica Parkova.
