Tijekom prošle godine u svim je hrvatskim bolnicama, koje su potrošile oko pola milijarde više nego 2019., bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima, dok ih je u 2019. godini bilo 715.639, uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. To govori da je bilo čak 23 posto manje pacijenata, ali to ne znači, naravno da smo odjednom postali osjetno zdravija nacija, već da je (ne)opravdana usredotočenost na pandemiju osjetno utjecala na broj pacijenata, ali i ne samo to.
U hrvatskim je bolnicama lani bilo ukupno 4.676.614 dana bolničkog liječenja,. Puno, ali prosječna dužina liječenja je smanjena i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku, dok je nekada iznosila 9,07 dana po jednom boravku. Uz to pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100 stanovnik. Naime, dok u okruženju je skoro 20, kod nas je manji za približno četvrtinu.
U Varaždinska županija je 1.611 bolesničkih postelja, od čega 934 u OBV, a ostalo u specijalnoj bolnici i hospiciju. Prosječno je to 9,7 postelja na 1000 stanovnika, zahvaljujući čemu ima najviše bolesničkih postelja na 1000 stanovnika u Hrvatskoj, koja ima prosječno 5,69 postelj, izuzme li se Krapinsko-zagorska županija, No, postelja ima, ali ne i liječnika. Broj postelja po jednom doktoru u RH iznosi 3,2, do u Varaždinskoj župani 5,61.
Postotak iskorištenosti postelja je iznad prosjeka. U Varaždinskoj županiji lani 64 posto, dok je u RH 57 posto, a 2019. godine 68,94%.
Naravno, nije popunjenost bila jednaka kod svih. Daleko najviše je bila popunjena infektologija, a najmanje oftalmologija. Budući da je infektologija bila popunjena gotovo 200 posto, to znači da je broj postelja udvostručen, i to u krugu OBV.
Takvo rješenje OBV za oboljele od zaraze je izazivalo i još izaziva oprečne komentare, kao i neke druge stvari u varaždinskom zdravstvu, počevši od načina i mjesta na kojem se gradi objedinjeni hitni prijem te drugi objekti pa do vrludanja kuda se želi ići: prema vrhunskoj medicini, kuda nesumnjivo spada onkologija, ili nastavak rema palijativi i slično.
