Udruga kreditnih dužnika KREDA poslala je novom mandataru Vlade RH Tihomiru Oreškoviću otvoreno pismo u kojem traže da primi članove na što skoriji sastanak.
- Želimo se sastati s Vama jer Vam želimo prenijeti iskustvo Udruge kreditnih dužnika te želimo znati Vaš stav po ovom iznimno važnom pitanju, stav čovjeka iz financijskog miljea s međunarodnim iskustvom. Cijela hrvatska javnost svjedoči kako Vas trenutni guverner HNB-a g. Vujčić uvodi u svijet hrvatskih financijskih tokova, te smatramo kako je nužno da čujete i naš glas pošto smo dio tih tokova. Ovim putem hrvatski građani žele Vam osobno reći kako situacija izgleda iz njihove perspektive jer se dužničko ropstvo lomi na njihovim leđima - stoji u priopćenju.
Članovi udruge navode da se dužnici s kunskim kreditima nominiranim u CHF već četiri godine bore sa sustavom tražeći rješenje za probleme s valutnom klauzulom, s nedefiniranom kamatnom stopom i dužničkim ropstvom:
- Građanskim angažmanom došli smo do presude Vrhovnog suda koji je presudio da su banke jednostranim izmjenama ugovorenih uvjeta nezakonito djelovale prema kreditnim dužnicima u svim valutama. Temeljem ove presude građani mogu samo podizati skupe i dugotrajne privatne tužbe, s neizvjesnim ishodom jer je naše pravosuđe sporo i nepredvidljivo. Time ova povijesna presude za većinu dužnika postaje beskorisna, iako predstavlja pravni dokaz nezakonitog bankarskog poslovanja u RH.
Navode da je nezakonitim povećanjem kamata u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna, a da je taj novac ostao u Hrvatskoj pad BDP-a bio bi manji za približno 3 posto.
- Da je HNB regulirao financijsko poslovanje, nepošteni ugovori nikada ne bi mogli biti zaključeni. Umjesto da bude regulator financijskog tržišta, Hrvatska narodna banka svojim nedjelovanjem daje potpunu slobodu samovoljnom ponašanju poslovnih banaka. Pokušavajući istovremeno zatomiti bijes prevarenih i osiromašenih građana, zadovoljiti ogromne bankarske apetite i udovoljiti direktivama ECa, s konačnim ciljem daljnjeg zaduživanja države kod poslovnih banaka RH i prikupljanja političkih poena kod građana, hrvatska Vlada donosi niz improviziranih mjera kojima privremeno i parcijalno rješava problem, na kraju u potpunosti ignorirajući presudu VSRH. Kamate na kredite u Hrvatskoj su još uvijek među najvišima u Europskoj uniji što značajno snižava prostor za zaduživanje gospodarstva i građanstva. Gospodine Oreškoviću, kakav je Vaš stav oko ovih problema, imaju li banke i HNB pravo djelovati na način na koji djeluju ili bi, kao u Kanadi, klijenti bili zaštićeni od samovolje jače strane na štetu slabije? - zaključuju iz udruge.
