OTVORENO "Izravni troškovi liječenja raka u nas su manji u odnosu na EU, ali su ukupni troškovi u porastu"

| 20.2.2023. u 18:59h | Objavljeno u Aktualno

- To indirektno ukazuje na manjkavost u organizaciji onkološke skrbi, budući da se neizravni troškovi odnose na troškove bolovanja, troškove pratnje bolesnika, troškove transporta i troškove uzrokovane smrtnim ishodima radno sposobnih stanovnika, objašnjava onkologinja u OBV.

- Rak je, kao što znamo, veliki javnozdravstveni problem diljem svijeta, a Hrvatska, kao što pokazuje istraživanje, prednjači u EU po stopama smrtnosti od zloćudnih bolesti jer su stope petogodišnjih preživljenja oboljelih u nas, na žalost, niže su od prosjeka EU, ukazuje dr. med. Renata Kelemenić- Dražin, onkologinja u Općoj bolnici Varaždin. Budući da se dvadesetak godina bavi onkologijom, ovi porazni podaci ponukali su je da s kolegicom iz OB Pula, dr. Anuškom Budisavljević, usporedi onkološku skrb u Hrvatskoj sa zemljama u okruženju i vidi što je razlog takvih rezultata, odnosno što bismo mogli učiniti da se poprave.

- U našoj su zemlji zabilježena zamjetna poboljšanja u stopama preživljenja u usporedbi s osobama kojima je rak dijagnosticiran između 2000. i 2004., godine. Međutim, rast stopa preživljenja raka bio je brži u drugim državama članicama EU-a pa su naše petogodišnje stope preživljenja znatno niže od prosjeka EU-a za učestalije vrste raka, dakle, rak dojke, debelog crijeva, vrata maternice, prostate i pluća, naglašava.

Zašto je pojavnost raka u nas približno jednaka prosjeku EU, ali ne i stopa preživljenja, jedno je od središnjih pitanja istraživanja.

- Istaknula bih samo najvažnije aspekte našeg istraživanja. Zbog geografske specifičnost naše zemlje, više naših građana nego u bilo kojoj drugoj državi članici EU tvrdi da im zdravstvene potrebe nisu zadovoljene zbog geografske udaljenosti (HR 0,6%, EU 0,1%). A da onkološka skrb u Hrvatskoj nije svima jednako dostupna, vidi se po tome što 18 posto stanovnika živi u županijama u kojima uopće nema organizirane onkološke skrbi, veli sugovornica.

Uz to, kako dodaje, broj onkologa na 100.000 stanovnika u nas je niži od prosjeka EU, pri čemu ih većina radi u kliničkim onkološkim centrima, a nemamo dovoljno ni opreme za zračenje: Hrvatska ima 15 linearnih akceleratora od optimalnih 24 pa se na zračenje čeka oko 2,5 mjeseca.

- No, nije sve do geografije i sustava. Prisutnost čimbenika rizika u nas veća je od prosjeka EU, posebice pušenje i pretilost, dok je odaziv na programe probira na rak dojke, kolo-rektalni rak i rak vrata maternice općenito ispod prosjeka EU, upozorava varaždinska onkologinja.

Iako je po stopi smrtnosti od raka Hrvatska u vrhu EU, štoviše na drugom mjestu, ukupni troškovi liječenja raka viši su od prosjeka EU-a.

Više o ovoj temi možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti.
Označeno u