OTKRIVAMO Tko treba psihoterapiju, mora ići u KBC Zagreb

Napisao/la: -

Lijekovi za živčani sustav su već godinama na drugome mjestu po potrošnji u Republici Hrvatskoj, odmah iza lijekova za kardiovaskularni sustav. No liječi li se lijekovima katkad i ono što bi se moglo psihoterapijom? Sudeći prema voditeljici Djelatnosti javnog zdravstva i socijalne medicine i zamjenici ravnatelja varaždinskog Zavoda za javno zdravstvo, Ireni Stipešević Rakamarić, odgovor je “da”.

Dugoročan proces

- Problem je što za psihoterapiju često nema vremena u sustavu, a privatno si je mnogi ne mogu priuštiti pa se lijekovima liječi ono što bi se moglo psihoterapijom - kazala je nedavno za Varaždinske vijesti, a sudeći prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva zdravstva - u pravu je.

Naime, subdjelatnost psihoterapije postoji samo u tri klinička bolnička centra u Hrvatskoj i u to u KBC Zagreb, KBC Rijeka i KBC Split. U praksi, to znači da ako bi se čovjek iz Varaždinske ili Međimurske županije i odlučio da krene na psihoterapiju, mogućnost odlaska bila bi mu u velikoj mjeri onemogućena.

Naravno, tu se radi samo o psihoterapiji u sustavu javnog zdravstva, dok je svaka psihoterapija koji korisnik plaća iz vlastitog džepa dostupna ovisno o mogućnostima.

No, s obzirom na financijsku situaciju u zemlji, većini osoba je nemoguće izdvojiti sredstva za psihoterapiju. Naime, jedan sat psihoterapije 300 i 500 kuna. Ako znamo kako je psihoterapija dugoročan proces, jasno je da bi za uspješan ishod trebalo izdvojiti popriličnu sumu novaca. Prosječnom građaninu koji se bori s depresijom, anksioznošću ili drugim poremećajima živčanog sustava vjerojatno je jednostavnije je i dostupnije koristiti lijekove.

Ipak, kako ističe predsjednik Saveza psihoterapijskih udruga, psihijatar-psihoterapeut, Jadran Morović, bez psihoterapije ne dolazi do prave promjene i izlječenja.

- Važno je znati da za pristup psihoterapijskom liječenju svaki pojedinac mora imati želju za promjenom, mora željeti nešto u svom životu promijeniti, od nečega možda i odustati, promijeniti stav, način gledanja na teškoće, na probleme, pa i na život uopće. Ako ne postoji takva dobra volja, tada je liječenje lijekovima izbor. Lijekovi pomažu u prevladavanju teškoća, dovoljno dobro da osoba stekne dovoljno snage da prevlada simptome, no bez psihoterapije ne dolazi do promjene, smetnje, ili bolest, ne liječi se u predjelu uzroka, već se liječi samo posljedica, odnosno simptom. Razlika je kod osoba koje boluju od trajne ili prave duševne bolesti, te teškoće liječe se obavezno lijekovima, a psihoterapija, kako je već ranije rečeno može doprinijeti boljoj kvaliteti življenja - ističe Morović S obzirom na visoku potrošnju lijekova za živčani sustav kod nas se ljudi ipak više odlučuju na taj pristup.

U Ministarstvu istču kako bi bilo potrebno poduzeti niz mjera da bi se smanjila potrošnja lijekova za živčani sustav.

- Treba provoditi kontinuiranu izobrazbu liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) o racionalnoj farmakoterapiji poglavito o primjeni psihofarmaka, podići svijest u populaciji o štetnim posljedicama neadekvatne primjene psihofarmaka, uvesti programe ranog otkrivanja mentalnih bolesti i to u okviru sistematskih pregleda školske djece i u ambulantama obiteljske medicine kako bi se depresija na vrijeme otkrila i od početka adekvatno liječila - smatraju u Ministarstvo u kojem se slažu s time kako bi trebalo povećati dostupnost mentalne zaštite na razini zajednice te psihoterapije koja mora biti dostupna u okviru javno zdravstvenog sustava. To podrazumijeva bolju izobrazbu stručnih kadrova (psihologa i psihijatara) u okviru redovnog školovanja, a ne samo na voluntarističkoj bazi - smatraju.

Uz to, ističu u Ministarstvu, trebalo bi bolje povezati sve službe koje skrbe o mentalnom zdravlju građana. I iako se čini kako u Ministarstvu imaju ideju o tome što bi trebalo napraviti kako bi se poboljšalo psihičko stanje nacije, pitanje je što se od toga radi. Primjerice, Hrvatska i dalje nema Zakon o psihoterapiji (ZOPT) kako bi se uvelo reda u psihoterapiju i redove licenciranih i samozvanih psihoterapeuta.

Nema Zakona

Za taj se Zakon od 2005. godine bori Savez psihoterapijskih udruga.

- Trudimo se potaknuti vlast da donese ZOPT. Sada su licencirani psihoterapeuti jedino oni koji imaju Europski certifikat iz psihoterapije dakle oni koji zadovoljavaju normama koje propisuje Europska asocijacija za psihoterapiju. Takvih u Hrvatskoj ima oko 150-tak - kaže predsjednik SPUH-a te ističe kako je ZOPT neophodan kako bi se uvelo reda u psihoterapiju i redove licenciranih i samozvanih psihoterapeuta.

U varaždinskoj bolnici provodi se psihoterapija, ali samo za pacijente

GRADECAK DOKTOR1

Od dr. med. Ladislava Gradečaka, psihijatra i psihoterapeuta Opće bolnice Varaždin, doznajemo kako se na odjelima psihijatrije O.B. Varaždin provodi psihoterapijski program, no kako je on namijenjen isključivo pacijentima Opće bolnice Varaždin hospitaliziranima na odjelu. Program se sastoji od kombinacije dviju vrsta terapije. - Terapijske zajednice, kao organizacije života i rada cjelokupnog odjela koja okuplja pacijente i osoblje. Zajednički se organiziraju različite aktivnosti u kojima pacijenti vježbaju socijalne vještine i potiču aktivnost i kreativnost, rješavaju se problemi u svakodnevnom zajedničkom funkcioniranju te se donose odluke važne za cijelu zajednicu. Radno-okupaciona terapija i rekreacija važni su dijelovi cjelovitog programa liječenja, tako da je aktivno sudjelovanje u programu izuzetno važno jer se tako postiže najbrži i najcjelovitiji oporavak. Uz to, provode se i grupne terapije, u malim ili srednjim grupama, pet dana u tjednu u trajanju do jedan sat - kazao nam je dr. Gradečak.

“Psihoterapija bi trebala biti sufinancirana od HZZO-a”

Predsjednik Saveza psihoterapijskih udruga, psihijatar-psihoterapeut Jadran Morović, smatra kako bi psihoterapija trebala biti sufinancirana od HZZO-a na primjer u odnosu od 50 posto cijene.

- U isto vrijeme bi trebalo ograničiti broj seansi kod psihoterapeuta, ovisno o poremećaju, odnosno dijagnozi, do najviše 150 sati tijekom perioda od četiri godine i sa mogućnošću odobrenja produljenja za 50 sati uz obrazloženje psihoterapeuta - pojašnjava te ističe kako ne postoje ‘ovlašteni’ psihoterapeuti, obzirom da ta djelatnost kod nas ne postoji! - Postoji samo popis psihoterapeuta na web stranicama SPUH-a koji posjeduju kvalifikaciju u vidu Europskog certifikata za psihoterapiju - kaže Morović, a posljedica toga je da mnogi ljudi možda odlaze na psihoterpiju kod osoba koje za to nemaju potrebne reference. Morović je prokomentirao i cijenu psihoterapije. - Možemo misliti da je skupa, ali ako malo bolje razmislimo to su sredstva koja ulažemo za bolju kvalitetu vlastitog života - zaključuje Morović.

 

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.