Iz Drugog mjesnog odbora Varaždin upozoravaju građane neka budu oprezni ukoliko se kreću pješačkim pothodnikom u Miškininoj ulici jer su tamo učene zmije.
- Ovim putem upozoravamo građane kako su na prostoru pješačkog pothodnika uočene zmije. Sliku nam je poslao naš sugrađanin koji je ostao priseban i uspio snimiti fotografiju - naveli su na svojoj Facebook stranici.
Napominju kako su u nekoliko navrata tražili od Hrvatskih željeznica da uklone drvene pragove koji se nalaze na prostoru koji okružuje pješački pothodnik.
- Prije tjedan dana uklonjen je jedan dio pragova, ali ostalo ih je još mnogo i vjerujemo kako prostor između pragova pogoduje razvoju glodavaca, štetočina i zmija koje građani u posljednje vrijeme sve češće viđaju - poručio je Mirko Šemiga, predsjednik Vijeća 2. mjesnog odbora Varaždin.
Ne treba se bojati zmija, ali ih se ne smije ni dirati
Zmije se tijekom dana često može pronaći kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti niti je slučajno pokušavati uhvatiti.
Zmiju je potrebno polako zaobići ili zaplašiti udarcima (nogom) o tlo te pustiti da sama otiđe svojim putem. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti vrlo dobro osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši.
Također zmija neće namjerno krenuti prema vama, osim ako se ne osjeti ugroženom. Dodajmo tome i da su zaštićene zakonom te da se ne smiju ubijati.
Unatoč tome što susret sa zmijom može biti neugodan, imajte na umu da ste vjerojatno naišli na neotrovnicu, s obzirom da u Hrvatskoj žive samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug) od ukupno 15 vrsta zmija. Preostalih 12 vrsta je neotrovno.
Također, iako je strah od zmijskog ugriza velik, treba imati na umu da su statistički veće šanse da osoba smrtno strada od uboda pčele nego od ugriza zmije.
Zmija se ne treba bojati, već ih treba uvažavati jer su dio prirodnog bogatstva i važne su za očuvanje ekosustava. Izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodavaca (miševi, voluharice, rovke itd.) i kukaca te tako umanjuju rizik od prijenosa zaraznih bolesti. Naime, pretjerano velike populacije glodavaca djeluju kao podloga za širenje raznih bolesti, ali uzrokuju i uništavanje prirodnih dobara (usjeva).
Na Zemlji su zmije prisutne više od 100 milijuna godina. Kao skupina koja danas broji preko 2900 opisanih vrsta, uspjele su naseliti vrlo širok spektar staništa: od pustinja i tropskih šuma do hladnih tundra polarnog pojasa, ali i toplih tropskih mora.
U Republici Hrvatskoj strogo je zaštićeno 12 vrsta zmija sukladno Zakonu o zaštiti prirode, odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama. Neke od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim zmijama su sljedeće: namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje ili uzimanje jaja, zatim držanje, prijevoz, prodaja i razmjena.
