U Oštricama pokraj Novog Marofa nalazi se prava mala tvornica u kojoj su glavni akteri gliste. Naime, Josip Mijaković rodom iz Vinkovaca uzgaja kalifornijske gliste uz pomoć kojih proizvodi organsko gnojivo - glistal. Radi se o prirodnom gnojivu koji se dobije tako što se kalifornijske gliste hrane organskim tvarima i stvaraju sitne granule pod nazivom glistal.
Navodi da je uvijek težio ekološkoj poljoprivredi te je prvo zamišljao upustiti se u uzgoj puževa, ali su prevagnule gliste.
- Kroz srednjoškolsko školovanje u Vinkovcima i poljoprivredni fakultet u Osijeku uvijek sam težio ekološkom načinu shvaćanja poljoprivrede i gdje god je moguće izbjegavao sam korištenje pesticida i umjetnih gnojiva, odnosno pokušavao pronalaziti prirodnu zamjenu za ta sredstva i gnojiva - kaže sugovornik, po struci agronom, a koji radi kao upravitelj matične farme kokoši u jednoj varaždinskoj tvrtki.
Kalifornijske gliste zapravo su nastale selekcijom u Kaliforniji radi zbrinjavanja velikih količina bio otpada. Ove gliste, uz još nekoliko drugih vrsta glista, najbrže prerađuju sav bio otpad i sugovornik smatra da je to najkvalitetnije prirodno gnojivo.
Na svom OPG-u koristi isključivo konjski gnoj koji je jedan od najkvalitetnijih i najpristupačnijih za gliste. Gliste hranjenjem sa gnojem uz pomoću svog metabolizma obogaćuju taj gnoj biljnim hormonima rasta i prevode ga u oblik koji je odmah pristupačan biljci za razliku od stajskog gnoja.
Po vrijednosti i sastavu hranjiva, glistal je pet puta jači od samog stajskog gnoja od kojeg je dobiven, a koristi se od voćarstva, vinogradarstva, povrća do cvijeća, ukrasnog bilja, maslina, travnjaka. Neutralne je reakcije (pH 7) pa je pogodan za većinu biljaka. Za ovu je proizvodnju potrebno malo prostora pa je tako sugovornik proizvodnju smjestio u voćnjak na 45 kvadrata bazena gdje se nalaze gliste.
Njegovi počeci za ovu proizvodnju vezani su za zimu 2013. kada se rodila ta ideja i u proljeće 2014. je započeo s realizacijom ideje. Danas je ukupna površina bazena oko 140 kvadrata s time da je 75 kvadrata pod plastenikom koji mu omogućuju proizvodnju odnosno aktivnost glista cijelu godinu.
Uz bazene potrebno je mjesto gdje će se deponirati stajski gnoj koji je osnovna sirovina za dobivanje glistala. Potreban je i prostor gdje će se dobiveni glistal pripremiti za prosijavanje i pakiranje u vreće. Uglavnom cijeli se posao odvija na ukupno 400 kvadrata.
Više o ovoj temi čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...