Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je u utorak sjednicu s temom "Reforma strukovnog obrazovanja - status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta".
U središtu rasprave bili su modernizacija strukovnih kurikuluma u kontekstu reforme sustava strukovnog obrazovanja te položaj nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta, poput politike i gospodarstva, u strukovnom obrazovanju.
U radu tematske sjednice, uz članove Odbora, sudjelovali su predstavnici Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, predstavnici struke te predstavnici drugih relevantnih institucija.
Predsjednica Odbora Vesna Bedeković podsjetila je da postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja obuhvaća 70,9 posto ukupne srednjoškolske populacije, odnosno 135.930 učenika u 290 škola, te je ujedno upozorila da današnji sustav strukovnog obrazovanja u RH obilježava zastarjelost nastavnih planova i programa koji ne prate mobilnost mladih na tržištu rada, što ukazuje na potrebu reforme strukovnog obrazovanja i modernizacije strukovnih kurikuluma.
Podsjetila je i da su temelji reforme strukovnog obrazovanja postavljeni 2018. donošenjem Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje kojim je definiran postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma, kako bi ishodi koje učenici stječu bili u skladu s njihovim osobnim rastom i razvojem, kao i s potrebama ubrzanog gospodarskog razvoja.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih doc. dr. sc. Iva Ivanković pojasnila je da se strukovni kurikuli sastoje od općeobrazovnog i strukovnog dijela, a općeobrazovani dio od obveznih općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta koji se mogu izvoditi u strukovnom dijelu kvalifikacija. Navela je također kako se 10 novih strukovnih kurikula u školskim godinama 2022./2023. i 2023./2024. provode eksperimentalno u 9 srednjih strukovnih škola koje su imenovane regionalnim centrima kompetentnosti.
Napomenula je i da je u sklopu reforme izrađeno 148 dokumenata, 146 strukovnih kurikula te Prijedlog općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama, kao i prijedlog modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama.
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih sredinom svibnja je na javnom savjetovanju objavilo svih 148 dokumenata, a rok za dostavu komentara o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2., zbog velikog interesa javnosti, bio je produžen do 19. lipnja - kazala je Ivanković.
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ukazao je na osnovne probleme zbog kojih je potrebna reforma, a to su zastarjelost nastavnih planova i programa, predmetna rascjepkanost, pa tako sada 146 novih kurikula mijenja 248 starih nastavnih planova i programa.
Naglasio je da moduli integriraju različite sadržaje i vještine iz tradicionalnih predmeta, smanjujući rascjepkanost i omogućujući interdisciplinarno učenje što pomaže učenicima u povezivanju znanja iz različitih područja u smislene cjeline koje su relevantne za njihovu buduću profesiju, cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u društvu. Pojasnio je i da modularna nastava uključuje značajan udio praktičnog rada, gdje učenici primjenjuju teorijska znanja u realnim ili simuliranim radnim situacijama.
Izv.prof.dr.sc. Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca je istaknuo da trenutno tržišta rada u Hrvatskoj karakterizira rekordno niska nezaposlenost koja je u kolovozu 2023. iznosila 5,99 posto, no s druge strane postoji velika potreba za radnicima, pa je tako u Hrvatskoj 2023. bilo zaposleno više od 115 tisuća stranih radnika.
Govoreći o ulozi strukovnog obrazovanja, Balković je kazao da je interes "strukovnjaka" za studiranje 72 posto i u stalnom je porastu, pa je tako u visokom obrazovanju upisano oko 48 posto studenata na društvene i humanističke studije, a 36 posto na tehničke, prirodne i biotehničke studije. Balković je istaknuo kako strukovne programe treba učiniti relevantnima u odnosu na aktualne i buduće potrebe svijeta rada, a obvezne predmete državne mature pokriti u četverogodišnjim strukovnim programima u jednakoj mjeri kao i kod općih gimnazija te pojačati izbornost (modularnost) strukovnih programa.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil istaknuo je stav HOK-a.
- U trogodišnjim programima značajnije je usmjerenje na tržište rada. Iz toga se može zaključiti da se nastavnici opće obrazovnih predmeta osjećaju pogođeno. Ipak, treba istaknuti da su u ovim kurikulumima znanja i vještine koji su do sada bili obuhvaćeni općeobrazovnim predmetima uključeni u strukovne module i time prilagođeniji potrebama pojedine struke. Što to znači? Primjerice kad govorimo o povijesti – povijesti razvoja neke struke - ili kada je riječ o komunikaciji na hrvatskom ili stranom jeziku, vještine komunikacije će se izravno primjenjivati kroz module koji se odnose na rad u zanimanju i komunikaciju s klijentima i poslovnim partnerima - kazao je.
- Je li našoj državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada? Vremena za ovakva promišljanja odavno više nemamo te se nadam da ćemo u ovoj raspravi donijeti konkretne zaključke koji će nam dati nedvosmislene odgovore na ova ključna pitanja za budućnost - zaključio je predsjednik HOK-a Kratohvil.
Iz HOK-a navode da je posljednjih godina ostvaren kontinuiran stabilan rast upisa u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK. U školskoj godini 2023./2024. upisano je 4.524 učenika, odnosno 300 više nego godine prije, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku. Unatrag pet godina je u JMO programe upisano više od 20.000 djece.
