Možemo! Varaždin oglasio se priopćenjem o nezakonitom odlaganju otpada u Gospiću, ali i na drugim lokacijama u Hrvatskoj.
- Slučaj Gospić nije samo pitanje odgovornosti privatnog operatera, već ozbiljno pitanje funkcioniranja državnog sustava nadzora nad otpadom - istaknula je Dubravka Novak, saborska zastupnica političke platforme Možemo.
- Slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću otvara pitanje koje nadilazi samu lokaciju i odgovornost privatnog operatera: kako je moguće da su tisuće tona otpada završile u srcu Like, dok su građani mjesecima upozoravali na ono što se događa? Ako je sustav nadzora funkcionirao kako treba, takav se problem morao zaustaviti puno ranije. Ako nije funkcionirao, javnost ima pravo znati tko je zakazao i zašto - napomenula je Novak.
Istaknula je i da problem pritom nije samo gospićki.
- Prema aktualnom stanju Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO), u Hrvatskoj je evidentirano više od 20 tisuća prijava lokacija odbačenog otpada. Riječ je o službenoj evidenciji u kojoj lokacije prijavljuju građani i komunalni redari. Brojka pokazuje razmjere problema. Ne govorimo o nekoliko izoliranih divljih odlagališta, nego o pojavi koja se godinama ponavlja diljem Hrvatske - navodi se u priopćenju.
- Gospić je, međutim, posebno ozbiljan jer je riječ o velikim količinama otpada i području u kojem zaštita okoliša, osobito podzemnih voda, mora biti najviši prioritet. Prema podacima Državnog inspektorata, prvi inspekcijski nadzor pokrenut je još 27. lipnja 2023., nakon prijave građana koji su upozoravali na kamione koji su danju i noću dovozili otpad. Inspekcija je utvrdila nepravilnosti u postupanju operatera, nakon čega je dozvola ukinuta. No nekoliko mjeseci kasnije izdana je nova dozvola, a Državni inspektorat potom je ponovno zatražio njezino ukidanje - navela je Novak, dodajući da upravo taj slijed događaja zahtijeva odgovor.
- Ako je nadzor već utvrdio nepravilnosti, zašto problem nije zaustavljen prije nego što je dosegnuo današnje razmjere? To pitanje nije usmjereno samo prema jednom privatnom subjektu. Država izdaje dozvole, propisuje uvjete, provodi inspekcijski nadzor i raspolaže mehanizmima kojima može ograničiti ili zaustaviti nezakonito postupanje. Kada se utvrde nepravilnosti, odgovornost institucija je osigurati da se one ne nastave - naglasila je.
- Zato građani imaju pravo znati tko je provjeravao uvjete na lokaciji, na temelju kojih je dokumenata dozvola izdana, što je učinjeno nakon prvih prijava i zašto je, nakon ukidanja jedne dozvole, izdana nova - stoji u priopćenju.
Kako kaže, pitanje je i financijsko.
- Ako privatni operater ostvaruje prihod gospodarenjem otpadom, a nakon toga javni sektor mora organizirati uklanjanje i sanaciju, građani ne smiju automatski postati oni koji će platiti posljedice - naglasila je Novak u priopćenju.
- Iskustvo Varaždina pokazuje koliko takvi problemi mogu trajati i koliko mogu koštati. Grad je više od dva desetljeća živio s baliranim komunalnim otpadom. U svibnju ove godine uklonjena je posljednja bala, nakon što je na vodozaštitnom području godinama bilo odloženo više od 95 tisuća tona otpada. I upravo zato razumijem građane Gospića - ističe Novak.
- Kada godinama upozoravate na problem, tražite reakciju institucija i gledate kako se stvari ne rješavaju dovoljno brzo, nepovjerenje i ljutnja postaju razumljivi. Varaždin je kroz takvo iskustvo prošao i zato građanima Gospića želim poručiti da u svojoj borbi ne odustanu - kaže Novak.
- No slučaj Gospić otvara i šire pitanje: postoji li u Hrvatskoj sustav koji može pravodobno prepoznati i zaustaviti organizirano nezakonito gospodarenje otpadom? Slična pitanja pojavljuju se i u drugim dijelovima Hrvatske. U Varaždinu se na području bivšeg Mundusa nalazi oko 5.000 tona otpada, a slučaj se u javnosti povezuje s istim osobama i tvrtkama koje se spominju u širem lancu istraga vezanih uz nezakonito gospodarenje otpadom. O tim povezivanjima konačnu riječ trebaju dati nadležna tijela i pravosudni
postupci - navodi se u priopćenju.
Kako naglašava Novak, država "istodobno mora odgovoriti i na pitanje prekograničnog prometa otpada".
- Ako je dio otpada stigao iz drugih država, javnost ima pravo znati jesu li provedene odgovarajuće kontrole, jesu li dokumentacija i stvarni sadržaj pošiljki odgovarali jedno drugome te jesu li postojali razlozi za dodatne provjere - ukazuje Novak.
- Posebno je osjetljivo pitanje zaštite okoliša. Gospić i šire područje Like nalaze se na krškom terenu. U takvom prostoru zaštita podzemnih voda nije pitanje koje se može odgađati. Građani moraju dobiti jasne informacije o tome koja su ispitivanja provedena, kada su provedena i što su rezultati pokazali. Kod sumnje na potencijalno opasan otpad država mora djelovati preventivno, a ne čekati da se šteta dogodi kako bi reagirala - naglasila je u priopćenju.
- Ono što dodatno frustrira građane jest nesrazmjer u postupanju sustava. Od građana se traži da razvrstavaju otpad, poštuju pravila i plaćaju kazne kada ih ne poštuju. Obrtnici i poduzetnici moraju ispunjavati brojne zakonske i administrativne obveze. I to je ispravno. Ali ista razina odgovornosti mora vrijediti i kada se radi o velikim količinama otpada i potencijalno ozbiljnim posljedicama za okoliš. Ako građanin mora odgovarati za bačenu vrećicu, onda institucije moraju odgovarati za svoje odluke kada se pred njihovim očima gomilaju tisuće tona otpada - ukazala je.
- Zato ovo ne bi trebalo biti pitanje političkog prepucavanja. Potrebna je potpuna kronologija slučaja i jasan odgovor institucija. Tko je izdao dozvole? Tko je provodio nadzor? Kada su stigle prve prijave? Što je tada učinjeno? Zašto je izdana nova dozvola nakon ukidanja prethodne? Kakva su financijska jamstva postojala? Koliko će sanacija koštati građane? Jesu li provedene sve potrebne kontrole uvoza otpada? I jesu li građani pravodobno informirani o stanju okoliša? To su pitanja na koja javnost ima pravo dobiti odgovore - ističe saborska zastupnica Možemo.
- Slučaj Gospić zato ne smije završiti samo uklanjanjem otpada s jedne lokacije. Mora završiti odgovorom na pitanje kako je do ovoga uopće moglo doći. Jer ako sustav može reagirati tek nakon što se na lokaciji pojave tisuće tona otpada, onda problem nije samo u onome tko je otpad dovezao. Problem je i u sustavu koji to nije uspio zaustaviti. A kada sustav zakaže, račun na kraju najčešće plaćaju građani. Gospić zato nije samo priča o otpadu. To je priča o odgovornosti države, vladavini prava i pitanju vrijede li ista pravila za sve - poručila je Dubravka Novak.
