Nikako se ne može reći da je to nekakav harač, naglasio je Mario Lešina, predsjednik kluba vijećnika Nezavisne liste Ivana Čehoka, dan nakon što je varaždinsko Gradsko vijeće prihvatilo povećanje obračunskog boda za izračun komunalne naknade koja će od 1. siječnja porasti 25 posto.
- Izgleda puno, ali baze su male pa zato povećanje naknada neće biti veliko. Tako će ona za stan od 60-ak kvadrata na godišnje porasti za stotinjak kuna. I ne može se reći da se tu stalno nešto mijenja i dižu cijene jer je Grad Varaždin nakon devet godina pristupio promjeni obračuna komunalne naknada, koja se do sada izražavala na mjesečnoj, a od nove godine će se na godišnjoj razini. I tom prigodom bit će bod veći za 10 lipa - ukazao je Lešina.
Varaždin, kako je dodao, nije iznimka kad je u pitanju povećanja naknade jer je i drugi dižu, izuzev Grada Zagreba.
- Unatoč poskupljenju, Varaždin će i dalje ostati među gradovima s jednom od najmanjih komunalnih naknada, čak i tu na sjeveru, ukoliko se uspoređuje s usporedivim gradovima, kao što je Koprivnica - ukazao je Lešina.
Kako je dodao, dosta nedoumica, kontraverzi i posebice paušalnih ocjena izaziva i svrha za koju će se utrošiti tako prikupljeni novac.
-Takve ocjene i sumnjičenja nemaju nikakve osnove jer se radi o sredstvima koja su strogo namjenska, i to za održavanje komunalne infrastrukture. To je utvrđeno zakonom i tako će i biti. Svaka lipa, koja će se utrošiti iz komunalne naknade, lako će se moći vidjeti gdje je stvarno završila - naglasio je Lešina.
Ukazujući da se komunalna infrastruktura ne može obnavljati samo iz općih prihoda jer oni mogu varirati, Lešina je rekao da se žele osigurati stabilni prihodi kako bi se mogli planirati neophodni radovi, čime se može znatno uštedjeti.
- Otiđite u kvart između Filićeve ulice i VI. OŠ, odnosno u Bosansku ulicu iza kućanske rampe i vidjet ćete cijeli niz manjih ulica koje godinama nisu dirane. Zbog toga su došle do toga da bi mogle izgubiti uporabnu dozvolu budući da prometovanje njima dovodi u pitanje sigurnosti sudionika u prometu. Kako se to ne bi dogodilo, Grad je napravio model po kojem se kompletan infrastruktura mijenja odjednom i onda možemo biti mirni barem 20 godina. Taj model omogućio uštede do 30 posto, usprkos većim ulaznim cijena - ukazao je Lešina.
Iako takav model štedi novac, ipak nije jeftin jer se odjednom rješava tri do četiri problema, od vodovoda, plina i ostalog.
- Ima onih koji bi htjeli da se radi kao nekad. Dok je na vlasti bio HNS i SDP, bili smo jedan od gradova koji je trošio na uređenje cesta dosta, a najmanje je napravljeno. Bivša vlast je utrošila 10 milijuna za tri ulice minorne duljine, odnosno po tristotinjak metara. A mi smo na Banfici za pet milijuna kuna uredili 2,5 km ulica. Neka to netko usporedi i veli da je to loše. Ili da nije kvalitetno - naglasio je Zlatan Avar, zamjenik gradonačelnika, dodavši da su poslovi na Banfici dodijeljeni po javnoj nabavi koju je proveo Varkom kao vodeći partner jer najbolje poznaje što treba.
Mala dobit
-Javna poduzeća ne smiju ostvarivati dobiti jer ako ostvaruju, onda to znači da im je usluga preskupa - ustvrdio je Lešina, dodajući da poduzeća u vlasništvu Grada nisu tvrtke koje djeluju na tržišnim uvjetima, već uglavnom imaju monopolističke položaje na lokalnoj razini.
Upravo zato, kako je dodao, dobit moraju imati malu.
- Ako se ostvaruju gubici, kao što je slučaj s Čistoćom u zdanje dvije godine, cijena usluge se mora dići. Uz to, računi su poskupjeli zbog novog načina zbrinjavanja otpada koji su obvezi svi uvesti, ne samo Varaždin - rekao je Lešina, najavljujući promjene nakon što su se krenulo s novim načinom prikupljanja komunalnog otpada.
Za Varkom je ustvrdio da dobro posluje u vodoopskorbi, ali ima mlinski kamen Aqutehniku s minusom od 7 milijuna, zbog čega u konsolidiranoj bilanci ima iskazani gubitak od 6,5 milijuna kuna.
-Avansom koji je isplatio VIS-u od 8 milijuna kuna predmet je sudskog spora. Sigurno će se potraživati jer Varkom i Grad neće odustati od toga - naglasio je Avar.
