Grad Varaždin je pred usvajanjem rekordnog proračuna koji će prvi put u povijesti biti veći od pola milijarde kuna. To je samo jedan od povoda za intervju s gradonačelnikom Ivanom Čehokom koji je također pojasnio mogućnosti, ali i obaveze, koje Grad ima kako bi konačno stvorio uvjete za rješavanje bala u Brezju te naveo koji im sve još projekti slijede u preostalom razdoblju mandata.
Prošlo je dvije i pol godine od početka mandata. Jeste li zadovoljni dosad učinjenim i na što ćete se fokusirati do kraja mandata?
Preuzeli smo grad u kojem nije bilo nikakvih ulaganja, čak ni planova niti projekata za ulaganja, dakle potpuna praznina, jedino čime se vlast bavila je bilo zapošljavanje po stranačkom ključu i vođenje dugotrajnih i skupih parnica. U samo nekoliko mjeseci uspjeli smo kadrovski, materijalno i organizacijski konsolidirati grad, smanjiti skupu potrošnju, samo na uslugama odvjetnika uštedjeli smo minimalno tri milijuna kuna, a još milijun kuna na plaćama itd. Sve je to uloženo u stipendije studentima, subvencije građanima, poticaje gospodarstvu i pokretanje novog investicijskog ciklusa u gradu koji je vidljiv već prostim okom.
Što je sa ITU mehanizmom, je li ta odluka donesena i kada možemo očekivati da će se početi provoditi projekti iz ITU-a?
To je također jedan od uspjeha ove gradske administracije, u suradnji sa središnjom vlašću. Varaždin, na žalost, za Milanovićeve vlade, nije bio obuhvaćen ITU-om, ovih 7 gradova koji su bili obuhvaćeni uspjeli su ugovoriti samo 45% od ukupno raspoloživih sredstava. Mi smo nositelj ITU-a za sjevernu i središnju Hrvatsku, u koji će ući 8 gradova i općina, sve smo dokumente oko toga izradili i sve odluke koje su do sada bile potrebne. No, najvažnije je da imamo spremne projekte koje ćemo moći financirati. To će omogućiti korištenje fondova koji trenutno nisu drugima otvoreni do određenoga iznosa, za nas je najvažnije da tu možemo koristiti sredstva i za potrebe školstva, kulture, gospodarstva, infrastrukture itd.
Istekao je rok za iskazivanje interesa potencijalnih investitora za gradnju naselja umirovljenika u Biškupcu. Unatoč najavama da su potencijalni investitori odustali zbog napisa u medijima, hoće li ipak biti ponuda i jeste li njima zadovoljni?
Izgradnja naselja za starije osobe niti se zaustavila niti se može zaustaviti, ali je činjenica da lažne i klevetničke izjave mogu dio mogućih ulagača obeshrabriti. Da, dobili smo ponude, razmotrit ćemo ne samo ponude nego i sugestije što smo ih primili u tijeku cijeloga postupka. Varaždin ima odlične uvjete za takvo veće naselje, ima konačno gradsku vlast koja zna voditi investicije i ima interesa ulagača.
Najteži zadatak gradskih vlasti je sigurno rješavanje problema bala u Brezju. Svojedobno je najavljeno raskidanje oba dosadašnja ugovora. Gradsko vijeće je donijelo odluku o raskidu koncesije, a Varkom je trebao raskinuti ugovor o interventnom zbrinjavanju. Zašto do toga nije došlo?
Zbrinjavanje bala nije više tehnološko ili okolišno pitanje jer je sada svima jasno da se taj otpad mora obraditi i da je koncesija koju su donijeli Habuš i SDP neprovediva, pa je time sve opterećeno nizom pravnih pitanja. Zbog toga i nije moguće jednostavno raskinuti ugovor iz 2008. godine. Međustranačko vijeće je donijelo odluke o tome da se pokuša pronaći mirno rješenje sporova i da se bale zbrinu. To poštujemo i toga se za sada držimo.
Ovih ste dana spomenuli da bi se za bale mogla povući sredstva kroz otvoreni EU natječaj, ali to zahtjeva i EU proceduru te izbor izvođača putem javne nabave, što znači da prije toga treba riješiti sve pravne zavrzlame s prva dva ugovora. Bliži li se tu kakvo konačno rješenje i eventualna nagodba?
Mi smo imali najavu otvaranja EU fonda na koji sada možemo prijaviti Brezje i to ćemo učiniti. Kada bi to uspjelo, imamo mogućnost dobiti 85% sredstava od EU, što znači da bismo time barem 60 milijuna kuna mogli dobiti od EU i državnoga fonda, pa bismo nepovoljnu situaciju u koju nas je dovela neodgovornost, neozbiljnost i nesposobnost bivše vlasti preokrenuli u korist građana. No, to znači da bismo morali osigurati da postojeći ugovor ne bude zapreka za novi natječaj, kao što je bio za Zmajlovićev natječaj 2015. godine. Dakle, pod pretpostavkom da se pravno razriješi pitanje ugovora, natječajem u okviru EU fonda mogli bismo umjesto plaćanja desetaka milijuna kuna štete zbog nepotpisivanja ugovora o koncesiji, do koje su doveli Habuš i SDP, ostvariti pravo na 85% sredstava od EU.
Posjeduje li zapravo jedna strana oba ugovora za bale tj. ima li CIOS, osim ugovora o koncesiji, i prvi ugovor o interventnom zbrinjavanju otpada jer se spominje da je taj ugovor dobio kupnjom MBO-a?
U dopisu što smo ga primili od CIOS-a tvrdi se da su oni nositelji izvršenja ugovora iz 2008. godine. To je također pravno pitanje u koje ne ulazim. Činjenica jest da oni imaju dozvolu za gospodarenje otpadom.
Osim kroz EU fondove, ovih se dana ponovno spominje da bi se sanacija bala u Brezju mogla isfinancirati i izdavanjem municipalnih obveznica. Kad bi se taj prijedlog mogao naći na dnevnom redu Gradskog vijeća?
Prije svega, da ne bi bilo nikakve zabune, premda vidim da se u javnom prostoru već šire laži i dezinformacije oko izdavanja obveznica, mi ćemo na tiskovnoj konferenciji izložiti sve oko izdavanja obveznica. Kada su bale u pitanju, još je Habuš zatražio od Ministarstva financija tumačenje situacije oko koncesije i oni su mu jasno napisali da je trebao prvo imati osigurana sredstva.
To je nama sada potvrdio i ministar Ćorić tražeći da grad predvidi sredstva u proračunu za zbrinjavanje. Dakle, bez obzira na EU fond ili novac od državnoga fonda, grad mora predvidjeti iznos i mora plaćati zbrinjavanje, fondovi novac vraćaju, takav je bio i ugovor s Fondom što sam ga ja potpisao još 2010. na 35 milijuna kuna, koji je SDP-ov ministar poništio. Oni koji sada tumače da mi još nemamo model zbrinjavanja, obmanjuju građane – čak i kada bismo sada imali potpisan ugovor s nekim od fondova, mi bismo opet trebali predvidjeti procijenjeni iznos za bale. Pritom ne treba zaboraviti da mi imamo dva pravna posla i da mi možemo s velikom vjerojatnošću predvidjeti iznos, sve što će fondovi vraćati ostat će gradu.
Osim za bale, spominje se da bi se kroz zaduživanje obveznicama isplatilo zemljište tvrtki Ekos za POS izgradnju u Vilka Novaka. Osim tog završenog spora, možete li navesti koje sve još zemljišne sporove vodi Grad, s kojim prostustrankama i koji su iznosi u pitanju?
Obveznice se, osim ovoga što ste naveli, izdaju za troškove radova nakon aglomeracije, dakle postavljanje oborinskog sustava te ostale komunalne infrastrukture, jer ne želimo da nam Jalkovec, Gojanec, Zbelava, Črnec, Poljana i Biškupec nemaju oborinsku odvodnju i da ostanu sa lošim kolnikom, kako su napravili nakon kanalizacije u Kućanu, pogledajte našto to liči.
