U svrhu psihosocijalnog osnaživanja branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te smanjenja broja samoubojstava branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), Udruga veterana 7. gardijske brigade "Puma" danas je u klubu Europa media predstavila video spot za pjesmu "Ne dam se / PTSP", koju je otpjevao član udruge Dražen Popijač Pupi, ujedno i autor stihova.
Glazbu za pjesmu napisao je Nenad Kumrić Charlie koji ju je i aranžirao, autor i režiser video spota je Ljubomir Kerekeš, direktor fotografije je Tin Majnarić, a u spotu, uz hrvatske branitelje, glumi i hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Draško Zidar.
- Suicid branitelja je, nažalost, veliki problem, i upravo na tragu toga, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, u ovaj projekt se uključio i naš član Pupi, koji je i sam ranjen, a i boluje od PTSP-a. Zahvaljujući dr. Ivanu Krpanu, prije 10-ak godina rodila se ideja da se i mi uključimo i pomognemo sebi samima i našim ljudima. Spot je genijalan, jak je, i uvjeren sam da će ovaj video, preko Ministarstva hrvatskih branitelja, doći do psihijatrijskih ustanova i svih stručnjaka, da im služi kao pomoćni alat kako bismo ipak smanjili broj suicida branitelja oboljelih od PTSP-a. Pupi i sam svakodnevno osjeća posljedice ove opake bolesti, što mu je i bio poticaj da progovori o problemu PTSP-a, želeći pomoći sebi i svima ostalima koji se nose s PTSP-om - istaknuo je Robert Puja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade "Puma".
Dodao je kako posljednjih nekoliko mjeseci, na svu sreću, nisu zabilježili ni jedan suicid, no napomenuo je da je smrtnost velika.
- Nažalost, od bivših "Puma" je već 13 ljudi umrlo "prirodnom smrću" iako to nije normalno ni prirodno, jer samo jedan naš pripadnik je bio stariji od 51 godine, a ostali su svi bili mlađi - napomenuo je Puja, dodavši da broj suicida ipak opada.
Spot će se koristiti u terapeutske svrhe, kao što se i sama pjesma već ranije koristila u grupnim terapijama dr. Ivana Krpana.
- Činjenica da se grupi kroz pjesmu obraća čovjek koji je i sam imao slična traumatična iskustva, kao i bolne posljedice, olakšavalo je identifikaciju s njim i doprinosilo dinamici u terapijskoj grupi - istaknuo je Puja.
O pjesmi, spotu i PTSP-u govorio je i sam Dražen Popijač Pupi.
- Pjesma je stara 10-ak godina, već smo jedan spot i snimili, ali skromno, pa smo odlučili snimiti novi spot, koji govori puno o PTSP-u, jer ljudi ne znaju točno što je to. To znamo samo mi koji smo bili u ratu. Nažalost, ljudima koji nisu bili u ratu, rat je samo riječ i ne shvaćaju te naše probleme. Ovom pjesmom htio sam skrenuti pozornost na taj naš problem, a ujedno sam htio da pokušamo napraviti nekakav poticaj našim dečkima, da pokušamo zaustaviti ta samoubojstva, jer mi je dosta toga da dečki svaki dan umiru - rekao je Popijač.
- Spot će se prikazivati na televizijama, ali ide i u terapijske svrhe. Naš psihijatar dr. Krpan je još prije 10-ak godina tu pjesmu puštao na grupnim terapijama branitelja koji su oboljeli od PTSP-a, a onda je vidio njihove reakcije, koje su bile kojekakve, neki nisu mogli pjesmu slušati do kraja, neki su je preslušali, raspravljali su o njoj te je na temelju toga zaključio da ona koristi na tim terapijama - pojasnio je Popijač.
Istaknuo je da je glavni cilj ovog projekta pokušati smanjiti broj samoubojstava branitelja.
- Svjedoci smo tragedije koja se događa dugi niz godina, a to je da je više od 1.700 branitelja napravilo suicid. Ovom pjesmom i spotom želimo potaknuti branitelje da se ne predaju, jer, kako i spot govori - "najveća borba i pobjeda je život". Ako ovim spotom spasimo makar jedan život, mi smo u našem cilju uspjeli - naglasio je.
Na promociji video spota govorio je i prim.dr.sc. Ivan Krpan, psihijatar, dugogodišnji voditelj Odjela za psihijatriju Opće bolnice Varaždin.
- Radio sam s braniteljima od 1991. do 2014. kad sam otišao u mirovinu. Moje neposredno sudjelovanje u Domovinskom ratu bilo je nadasve skromno, ali preko svojih pacijenata bio sam na svim ratištima, u svim zarobljeništvima i u svim mukama njihovih napora da se reintegriraju u civilni život. Jednom prilikom imao sam čast razgovarati s pokojnim kirurgom dr. Njavrom, koji mi je rekao da ga čudi kako netko tko je bio na pravoj strani, tko je vodio pravičan rat, može oboljeti od posttraumatskog stresnog poremećaja. Zaboravio je da se svi mi možemo slomiti, ovisi samo o jačini stresora i o dužini izlaganja stresoru. PTSP ne pita koje si nacije, vjeroispovjesti, ljudska narav je takva da se potencijalno možemo slomiti. Krajem '90-ih razgovarao sam s braniteljem koji je u rat otišao na granici maloljetnosti i punoljetnosti. Manifestirajući kod kuće svoje simptome, otac mu je rekao neka sve zaboravi, neka pusti sve to jer je izašao iz rata čitav. Taj mi je dečko tada rekao: "Moj otac misli da je to sklopka na zidu, koju upališ i ugasiš, da i PTSP samo ugasiš i više ga nema" - osvrnuo se na svoj rad s braniteljima, u kojem su uvelike pomogli i neki od njih.
- Radio sam s ljudima koji su patili od PTSP-a i komorbidnih poremećaja, individualno i u grupi, a pokušavao sam, gdje je bila prilika, baviti se i članovima njihovih obitelji. Neki od njih postali su "koterapeuti", koji su mi olakšali rad i stvorili jednu kreativniju i poticajniju atmosferu. Među njima bih istaknuo Darka Kralja i Dražena Popijača. Darko Kralj je stradao 1991., amputirali su mu nogu u natkoljenici, jedno vrijeme se opijao, tukao, pucao iz pištolja... a onda je shvatio da više tako neće ići i počeo je trenirati bacanje kugle, osvojio je zlatnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Pekingu i srebro na Paraolimijskim igrama u Londonu. On je moj heroj. Kad sam čuo pjesmu Dražena Popijača, rekao sam: 'Evo još jednog koterapeuta'. Čovjek koji je tako sjajno, ali i bolno rekao: 'Mi patimo od raka duše', koji je bio na rubu, uspio je stati na noge, postati kreativan, moj koterapeut - naglasio je dr. Krpan.
Napomenuo je da se velik dio branitelja kroz godine oporavio, ali s obzirom na to da je riječ o kroničnom poremećaju, ima još podosta subjektivnih tegoba. Osvrnuo se i na stigmu koja prati oboljele.
- Ljudi vole stigmatizirati što god stignu, a posebno u području psihijatrije, pa se nekog tko ima neki mentalni poremećaj smatra slabićem koji se "pušta" ili želi izvući nekakvu rentu, ali nikome ne bih želio da bude u koži ljudi koji pate od PTSP-a - rekao je dr. Krpan, a dodao je i da iz njegovih ranijih iskustava proizlazi da branitelji koji su počinili suicid prije toga nisu zatražili pomoć, bilo da nisu imali uvid u način na koji im se može pomoći, bilo da su zazirali od struke ili su se bojali stigme koja to prati.
Okupljenima se obratila i dr. Maja Vincek, voditeljica Odsjeka za psihijatriju OB Varaždin.
- Na početku rata bila sam dijete, a moj otac je bio branitelj pa, iako on ne boluje od PTSP-a, na neki način razumijem kroz što branitelji prolaze, jer i u svakodnevnoj psihijatrijskoj praksi susrećem puno ljudi koji se sa time bore. Kao najveće probleme branitelja svakako bih izdvojila poteškoće u otuđenosti, u socijalnom funkcioniranju, povremeno i depresivne epizode koje ponekad, nažalost, završavaju i smrću. Najvažnija je prevencija, da branitelji osjećaju sigurnost i podršku psihijatrijske struke kako bi se broj suicida smanjio na minimum. Stigma se smanjila, branitelji svakodnevno dolaze i obraćaju se za pomoć u psihijatrijskim ordinacijama i rade na tome da poboljšaju kvalitetu života sebi i svojim obiteljima. Ta je bolest, nažalost, takva da jako devastira osobnost branitelja, a kroz njegovu patnju, pati i njegova obitelj - kazala je dr. Vincek.
- Upečatljiva je ova sintagma da je PTSP "rak duše", a dodala bih samo da on ima i metastaze koje ostavljaju posljedice na cijelu obitelj pa i cijelo društvo - zaključila je dr. Vincek.
Spot je realiziran uz pomoć donatora Zlatka Dalića, izbornika nogometne reprezentacije, Anđelka Stričaka, saborskog zastupnika, HEP-a, HRT-a, Općine Martijanec, Grada Varaždina i Ministarstva hrvatskih branitelja.
- Pokušavamo pomoći udrugama da one budu te koje će pomoći svojim prijateljima i suborcima, koji su zajedno s njima prošli kroz sva ona događanja od 1991. do 1995. godine - rekao je Dinko Tandara, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja.
- Ova bolest se reflektira i na obitelj i na društvo. Ministarstvo hrvatskih branitelja već treću godinu provodi preventivne sistematske preglede za branitelje, kroz koje je prošlo više od 40.000 branitelja. To se pokazalo kao pun pogodak. Imamo nacionalni Centar na KBC u Zagrebu i tri regionalna centra za psihotraumu u Osijeku, Rijeci i Splitu, a maksimalno surađujemo sa svim bolnicama. Imamo i Dom hrvatskih veterana u Lipiku, gdje branitelji dolaze na rehabilitaciju, a u izgradnji su još četiri slična veteranska centra. Uz sve ostalo, braniteljima pomažemo i poticanjem projekata koje provode braniteljske udruge, a rezultati se vide - zaključio je Tandara.
