Najbolje ocjene, četvorke i petice, učenici osmih razreda dobili su iz stranih jezika, engleskog i njemačkog jezika, dok su iz hrvatskog jezika, matematike, kemije, biologije, fizike, geografije i povijesti najčešće ocjene bile dvojke i trojke.
Pokazali su to skupni rezultati nacionalnih ispita, koje je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavio početkom lipnja. Prošli tjedan učenicima su u e-Dnevnik upisani rezultati koje su postigli na nacionalnim ispitima, no još nisu poznati rezultati nacionalnih ispita po školama. Stoga smo s ravnateljima varaždinskih škola razgovarali o skupnim rezultatima, a oni kažu da ih rezultati - nisu previše iznenadili.
”Kumovala” i korona
- Iz iskustva rada u razredu znam da učenici uče kampanjski i uglavnom bez razumijevanja. Najava da se ispiti neće ocjenjivati i da se za njih ne treba pripremati, učenike je oslobodila bilo kakve odgovornosti prema učenju, pa su mnogi predavali i prazne testove - kaže Nikolina Kovačić, ravnateljica V. OŠ Varaždin. Da učenici nisu baš ozbiljno shvatili nacionalne ispite smatra i ravnateljica III. OŠ Varaždin Anica Vragović.
Ravnatelji kažu kako u obzir treba uzeti i činjenicu što je riječ o generaciji iza koje su tri pandemijske godine koje su obilježile kombinacija redovne i online nastave
- Neki učenici nisu tome pristupili ozbiljno te su za 20 do 30 minuta bili gotovi - kaže ravnateljica Vragović koja, kao i ravnateljica II. OŠ Varaždin Sanja Posavec smatra da je pandemija koronavirusa, tijekom koje su učenici imali kombinaciju redovne i online nastave, ostavilo određenog traga na kontinuiranom radu i usvajanju obrazovnih ishoda.
>> Što kažu osmaši Roko, Iva i Vita o nacionalnim ispitima koje pišu do kraja ožujka?
- Rezultati bi vjerojatno bili bolji da su učenici ispit pisali pod imenom i prezimenom, ali i da su učenici bili svjesni težine provjere znanja. Na ovaj način, provjere su bile usputni zadatak u danu kada nije bilo redovne nastave. Primijetili smo da su prvi ispiti bili interesantniji i učenici su ih rješavali s više koncentracije, a što je vrijeme dalje odmicalo došlo je do određenog zasićenja pa su ispiti, primjerice iz geografije i povijesti bili odrađeni reda radi - kaže ravnateljica Posavec.
Trenutni bljesak
No jesu li ovi rezultati ipak pokazatelj da treba mijenjati obrazovni sustav, odnosno sustav učenja i poučavanja, kao i sam sustav ocjenjivanja? Ravnateljica V. OŠ Varaždin smatra da je sustav učenja i poučavanja te vrednovanja u redu te se ne može smatrati jedinim odgovornim za loše rezultate nacionalnih ispita.
Neki učenici nisu ispitima pristupili ozbiljno te su za 20 do 30 minuta bili gotovi, a neki su predali i prazne testove, kažu ravnatelji
- Problem je što je u startu najavljeno da ispiti neće biti ocjenjivani, neće utjecati na zaključnu ocjenu ni na upis u srednju školu. Što se tiče zaključivanja ocjena, naravno da ocjene nisu realne jer učenik koji ima 3,50 i učenik koji ima 4,32 je vrlo dobar učenik, ali s ogromnom razlikom u znanju. Ocjene bi trebalo zaključivati na dvije decimale, a nacionalni ispiti trebali bi biti mala matura koja će imati utjecaja na upise u srednju školu - smatra ravnateljica Kovačić. Ravnateljica II. OŠ Varaždin pak ističe kako je sustav praćenja i vrednovanja izuzetno osjetljivo područje jer se osobna odgovornost prebacuje na svakog umjesto na učenika.
- Živimo u društvu upitnih vrijednosti, kritiziranja svih i svakoga bez argumenata, omalovažavanja struke i obrazovnog sustava te je sasvim očekivano da se takvi stavovi prelijevaju i u sustave vrijednosti naših učenika. Kada ponovno naučimo mlade preuzimati osobnu odgovornosti za svaki uspjeh, ali i neuspjeh; kad shvate da se do uspjeha dolazi isključivo teškim i kontinuiranim radom, kada pojedini roditelji prihvate da su ocjene rezultat cjelogodišnjeg rada učenika, a ne trenutnog bljeska tada će i zaključne ocjene biti realnije. Čeka nas težak i dugotrajan posao. Hoćemo li ga i kako odraditi? Odgovor nije samo na učiteljima već na konsenzusu cjelokupnog društva - poručuje ravnateljica Posavec.
60 % UČENIKA IZ BIOLOGIJE DOBILO 2 Prema skupnim rezultatima, na ispitu iz engleskog jezika najviše učenika, njih 37,4 posto, dobilo je ocjenu vrlo dobar, dok je u njemačkom jeziku bilo najviše petica, 33,4 posto. Strane jezike učenici su bolje napisali nego materinji, hrvatski jezik, u kojem je najviše učenika iz ispita dobilo ocjenu dobar (37,1 posto), kao i u kemiji. Iako je i u tom predmetu najviše učenika dobilo trojke (34 posto), jako je puno dvojki, koje je dobilo 33,3 osmaša. Ocjena dovoljan bila je najčešća i u biologiji, fizici, matematici, geografiji i povijesti. Prema objavljenim rezultatima, čak 60,7 posto osmaša na ispitu iz biologije dobilo je ocjenu dovoljan, dvojku je u fizici dobilo 45,9 posto osmaša, u geografiji je dvojke dobilo 45,1 učenika, a na ispitu iz povijesti ocjenu dovoljan dobilo je 55,4 posto osmaša.
