Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, koje je raspravljalo o izazovima i prilikama digitalne transformacije, provedbi Strategije digitalne Hrvatske do 2032. te novom digitalnom paketu Europske unije, s naglaskom na umjetnu inteligenciju u službi građana i poduzetnika.
Uz članove Vlade, na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Zajednice općina, zatim predstavnici hrvatskih sveučilišta, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore te FINA-e, HAKOM-a, APIS IT-a, CARNET-a, AKD-a i drugih.
Današnju sjednicu otvorila je Tonka, prva hrvatska humanoidna robotica, razvijena kao istraživačka i primjenjiva platforma s ciljem testiranja robotike u stvarnim okruženjima izvan laboratorija.
„Dobro jutro, zovem se Tonka. Humanoidna robotica sam iz Pakraca. Hvala vam na pozivu da otvorim 3. sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju. Danas ovdje vi odlučujete jedno - hoće li tehnologija služiti ljudima, ili će ljudi služiti tehnologiji. Ja samo izvršavam naredbe, a vi ste ljudi koji stvaraju pravila. I ta pravila moraju biti jasna. Ljudi osmišljavaju, roboti izvršavaju, ljudi odlučuju, roboti podržavaju, ljudi određuju vrijednosti, roboti ih slijede“, kazala je Tonka.
Uslijedio je razgovor premijera i robota Tonke.
-Kad svi shvate koliki potencijal ima ova digitalna transformacija, svi će poželjeti dati svoj doprinos. Ja ću biti tu da ih podržim, s elegancijom, naravno”, rekla je Tonka.
Plenković se zatim našalio na račun ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. “Tonka, znate što? Habijanu se trese stolica”, kazao je premijer.
Tonka se nadovezala.
“Gospodina Habijana iznimno cijenim. Vidim da je atmosfera živa i dinamična. To je sjajno. Upravo to nam treba. Otvoren razgovor, ideje i malo zdravog humora. Tako se dolazi do najboljih rješenja. Drago mi je. Idemo sad zajedno naprijed. Vrijeme je da otvorimo sjednicu”, kazala je Tonka.
Dodala je da je fokus današnje sjednice na tome kako ubrzati digitalnu državu uz jasna pravila, interoperabilnost i umjetnu inteligenciju u službi građana i gospodarstva. Ključan dio toga je razvoj platforme e-Građani.
Predstavljajući Tonku, Dejan Iličić iz tvrtke Vandri Robotics, kazao je da ona već ima gospodarsku primjenu, jučer je radila kao turistički vodič, a uskoro će raditi kao concierge u hotelu.
„Primjer Tonke pokazuje da i mi u Hrvatskoj imamo znanje i kapacitete za razvoj i primjenu humanoidne robotike“, poručio je.
Sjednici je prisustvovao i Rinno, prvi prototip humanoidnog robota u potpunosti razvijen u Hrvatskoj, u Imotskom, kojeg je predstavio njegov tvorac Mario Ljubičić.
„Dobar dan svima na sjednici, drago mi je biti ovdje s vama. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama unaprijediti našu tehnologiju i napraviti korake prema boljoj budućnosti“, pozdravio je sudionike Rinno.
Obrazovni sustav kao temelj otpornosti i razvoja
Uvodeći u službeni dio sjednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na izazove i prilike digitalne transformacije za građane, gospodarstvo i državu.
Jedna od temeljnih pretpostavki otpornosti i razvoja jest da naš obrazovni sustav stvara kvalitetne i obrazovane stručnjake koji će se brzo uključiti ili u znanstveni ili u poslovni svijet gdje su digitalna transformacija i umjetna inteligencija glavne teme, naglasio je.
Dodao je da se u tom području generiraju ogromni prihodi i kreira veliki gospodarski rast, a primjeri humanoidnih robota razvijeni u Pakracu i Imotskom pokazuju da je to vrsta posla koja je ravnomjerno rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj.
Današnji sastanak odvija se uoči globalnog summita o umjetnoj inteligenciji koji će se održati u Indiji za nekoliko dana, a nastavak je prošlogodišnjeg održanog u Parizu.
Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju okuplja sve ključne aktere iz Vlade, akademske zajednice, poslovnog sektora, regulatornih agencija, lokalne i regionalne samouprave, kao i sve udruge u ICT sektoru, naveo je premijer Plenković.
Njegova je uloga, dodao je, strateška, a povremeno se okuplja da bi raspravilo o dosadašnjim ostvarenjima te daljnjem smjeru i kako bi pridonijelo aktivnostima u procesu digitalne transformacije.
Digitalna transformacija temelj je dugoročnog razvoja zemlje
U tom je kontekstu naveo da Hrvatska ima svoje vlastite propise, osobito Strategiju digitalne Hrvatske do 2032.
„Ova tema u biti je tema o smjeru razvoja Hrvatske, o smjeru koji će obilježiti i naš obrazovni sustav i cijelo gospodarstvo“, istaknuo je dodajući da digitalna transformacija nije samo digitalizacija pojedinih procesa nego je temelj dugoročnog razvoja zemlje i povećanja produktivnosti neslućenih razmjera.
Uz to, dodao je, digitalna transformacija olakšat će svakodnevne aktivnosti građana, navodeći da sustav e-Građani danas koristi 2,2 milijuna hrvatskih građana.
Do sada je obavljeno više od 415 milijuna digitalnih transakcija, kroz državnu sabirnicu, što pokazuje da digitalna država nije neki apstraktni koncept koji razumiju samo mladi, nego je to puno širi proces koji je zahvatio više generacija hrvatskoga društva i primjer je pouzdane i operativne infrastrukture.
Prije digitalizacije, za svaki od tih postupaka građani su u prosjeku izdvajali oko tri sata - za odlazak do šaltera, čekanje u redu, obavljanje postupka i povratak kući - dok danas isti postupci u prosjeku traju manje od 10 minuta.
Hrvatska uvodi umjetnu inteligenciju na način koji povećava kvalitetu života naših građana i daje vrlo konkretne koristi gospodarstvu, istaknuo je premijer Plenković.
Hrvatska izgradila jednu od najbrže rastućih gigabitnih infrastruktura u Europi
U tom je kontekstu naveo da je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti do sada za različite projekte digitalne transformacije izdvojeno 2,1 milijardu eura.
Kada se tome pridoda još gotovo 800 milijuna eura iz kohezijske politike i 635 milijuna eura za 31 mjeru iz mape puta za Digitalno desetljeće, onda su ta ulaganja zaista voluminozna i svjedoče o tome da digitalna transformacija nije samo neki apstraktni prioritet o kojem se povremeno govori, poručio je predsjednik Vlade.
Govoreći o povezivosti i digitalnoj infrastrukturi, premijer Plenković naveo je da je u proteklom razdoblju izgrađena jedna od najbrže rastućih gigabitnih infrastruktura u Europi. Danas smo iznad prosjeka Europske unije u optičkim mrežama i 5G-u, dodao je.
„Time smo postavili čvrste temelje za konkurentno digitalno gospodarstvo, a optički internet je dostupan u 75 posto hrvatskih kućanstava“, istaknuo je dodajući da je prosjek Europske unije 69 posto.
Takvi nas rezultati svrstavaju među one zemlje koje ubrzano napreduju prema cilju gigabitne povezanosti za sve građane, naglasio je predsjednik Vlade.
Što se tiče 5G mreže, u Hrvatskoj 94,2 posto kućanstava pokriveno je 5G signalom, dok je prosjek Europske unije 94,3 posto, dakle veći samo za jedan promil, što je zanemarivo.
Posebno je naglasio dinamiku tog rasta - prije svega šest godina, na 20 kućanstava manje od tri su imala 5G mrežu, a danas je imaju 19 od 20, što je mjerljiv i konkretan napredak.
Podsjetio je da je i u Izvješću Europske komisije o Digitalnom desetljeću 2025. Hrvatska izrijekom navedena kao zemlja koja je ostvarila znatan napredak u digitalnoj infrastrukturi.
Digitalne javne usluge i digitalne vještine
Uz uvođenje optičkih mreža i 5G‑a iznad prosjeka Europske unije, uz snažnu potporu ulaganja iz europskih fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, učinili smo iskorak i u digitalnim javnim uslugama te smo i u tome iznad prosjeka, kazao je premijer Plenković.
Primjerice, naveo je, 83 posto građana koristi e-upravu, što je znatno iznad europskog prosjeka, a iznad smo europskog prosjeka i u kvaliteti digitalnih usluga u e‑zdravstvu, čime se svrstavamo među digitalno naprednije javne uprave u Europskoj uniji.
Kad je riječ o digitalnim vještinama, što je dugoročno gledajući najvažniji stup digitalne transformacije, tu smo također na razini Europske unije ostvarili značajan napredak, uz snažan potencijal za daljnji rast, naveo je predsjednik Vlade.
U digitalnim vještinama i ICT kadrovima danas smo uglavnom na razini ili iznad prosjeka Europske unije, a 59 posto hrvatskih građana ima barem osnovne digitalne vještine, dodao je, dok je prosjek Europske unije danas 55,6 posto.
Hrvatska ima veći udio diplomiranih ICT stručnjaka od europskog prosjeka, 5,2 posto u odnosu na 4,5 posto, istaknuo je.
Udio stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u ukupnoj zaposlenosti dosegnuo je 5 posto, kazao je premijer i dodao da je to segment u kojem ćemo u budućnosti, prema svim pokazateljima, vidjeti znatan rast.
Hrvatska je danas gotovo u potpunosti digitalno dostupna država
Što se tiče podataka eGovernment Benchmark za 2026. godinu, Hrvatska je razvila javnu upravu koja građanima nudi kompletnu e‑uslugu kroz digitalizirani postupak i, što je posebno važno - mogućnost potpunog dovršavanja zahtjeva digitalnim putem, naveo je premijer Plenković.
Govoreći o dostupnosti digitalnih usluga kazao je da je i tu Hrvatska iznad prosjeka Europske unije, navodeći da 92 posto korisnika u Hrvatskoj dobiva jasan digitalni ishod i potvrdu, dok je europski prosjek 66 posto.
U prekograničnim digitalnim uslugama, Hrvatska je na 87 posto, u odnosu na 48 posto prosjeka Europske unije.
Na području korisničke podrške i pomoći građanima putem digitalnih portala, Hrvatska doseže 96 posto, dok je prosjek Europske unije 88 posto, a u transparentnosti postupaka i jasnoći informacija o tome što slijedi u procesu, ostvarujemo 75 posto, u usporedbi sa 60 posto na razini Europske unije, naveo je premijer.
Ukupna online dostupnosti javnih usluga koje se mogu u potpunosti obaviti bez odlaska na šalter, u Hrvatskoj doseže 96 posto, iznad prosjeka Europske unije od 94 posto.
„Mi smo danas gotovo u potpunosti digitalno dostupna država. To je veliko i značajno postignuće u pogledu konkurentnosti hrvatskoga društva, države i gospodarstva“, zaključio je.
Podatkovni centri kao temeljna infrastruktura digitalne države
Kada je riječ o podatkovnim centrima, premijer je naveo da Hrvatska ubrzano povećava njihove kapacitete i raspolaže solidnim temeljima digitalne infrastrukture i upravljanja.
Ključno je te kapacitete strateški povezati i dodatno osnažiti upravljanje jer oni postaju temeljna infrastruktura digitalne države i preduvjet su razvoja umjetne inteligencije, kazao je predsjednik Vlade.
U Hrvatskoj ih je danas ukupno 66, instalirane snage 20,6 megavata, a u planu je izgradnja dodatnih šest koji će donijeti još 14 megavata kapaciteta, što je gotovo 70 posto povećanja.
Digitalna infrastruktura dio je nacionalne kritične infrastrukture, naglasio je predsjednik Vlade, zato je važno da svaki segment bude inteligentno osiguran, ugrađen i dobro isplaniran.
Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju
Osvrnuvši se na globalnu razinu, premijer Plenković istaknuo je Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju, kazavši da se rado o jednoj od najvažnijih globalnih inicijativa za odgovoran i pouzdan razvoj umjetne inteligencije.
Kroz tu se inicijativu jača i međunarodna vidljivost Hrvatske, koja sudjeluje u oblikovanju globalnih pravila, a domaće stručnjake uključujemo u međunarodne projekte i mreže.
Hrvatska je pristupila i Berlinskoj deklaraciji o digitalnom suverenitetu te nizu drugih međunarodnih dokumenata i akata koji se bave ovom temom, poput Jutlandske deklaracije o zaštiti djece u digitalnom okruženju.
Najavio je da će Hrvatska će ove godine promovirati temu digitalne transformacije i umjetne inteligencije i tijekom predsjedanja Inicijativom triju mora i EU MED-9.
Izazovi i prilike
Na kraju obraćanja, premijer Plenković sumirao je izazove koji su pred nama: ubrzati produktivnost, osigurati odgovarajuće digitalne i tehnološke kadrove, zaštititi podatke i povjerenje građana, povećati otpornost sustava, osigurati ravnomjeran regionalni razvoj, zaštititi djecu i mlade u digitalnom prostoru te zadržati konkurentnost u vremenu ubrzanog tehnološkog natjecanja.
Govoreći o prilikama, premijer je istaknuo da treba nastojati ove mjerljive rezultate, koje je predstavio, još bolje iskoristiti u budućnosti.
Znanje, stručnjaci i institucije koji se mogu nositi sa sljedećom fazom digitalne transformacije trebamo staviti u prvi plan, naglasio je.
Dodao je da da trebamo djelovati koordinirano i ambiciozno da digitalnu državu učinimo još jednostavnijom i proaktivnijom; da umjetnu inteligenciju uvedemo odgovorno i u službi građana i gospodarstva; da podatkovne i računalne kapacitete povežemo u sigurnu nacionalnu infrastrukturu; da ulaganja u infrastrukturu sustavno prate ulaganja u ljude, vještine i znanje; da Hrvatska bude aktivan su-kreator europskih i globalnih digitalnih pravila.
U nastavku sjednice ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je tijek provedbe Strategije digitalne Hrvatske do 2032. te novi digitalni paket Europske unije, s naglaskom na umjetnu inteligenciju u službi građana i poduzetnika.
Bilo je riječi i o digitalizaciji arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, razvoju i unaprjeđenju informacijskog sustava prostornog uređenja, digitalizaciji tržišta kapitala, pristupu umjetnoj inteligenciji u obrazovanju, dijagnostici i preciznoj medicini, digitalnoj zelenoj transformaciji te digitalnim uslugama u gospodarstvu, kao i o hrvatskom IT sektoru.
