Rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama Europe, Hrvatska je zemlja srednje incidencije, no visokog mortaliteta od raka. Razloga za potonje je više, od nedovoljno ozbiljnog shvaćanja značaja prevencije i pravovremenih pregleda, do sve zahtjevnijih metoda liječenja, koje u nas nisu svima jednako dostupne. Pokazuje to i istraživanje skupine liječnika čije je izlaganje dobilo brojne pohvale, a njihov poster ocijenjen najboljim na 11. kongresu Hrvatskog društva za internističku onkolgiju (HDIO) s međunarodnim sudjelovanjem koje je održan u Šibeniku krajem listopada pod pokroviteljstvom Europskog društva medicinskih onkologa (ESMO- European Society for Medical Oncology).
- Osim usmene prezentacije, izradili smo poster kojim smo ukratko pokazali kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj vezano uz liječenje oboljelih od malignih bolesti. U nas i nadalje bilježimo rastući broj novooboljelih i umrlih od zloćudnih bolesti. Stoga je naša obaveza ulagati dodatne napore kako bismo se tome u svakodnevnom radu oduprli. Srećom, onkologija se ubrzano razvija i svjedoci smo brojnih značajnih postignuća vezano uz liječenje malignih, odnosno zloćudnih bolesti, naglašava dr. med. Renata Kelemenić Dražin, specijalistica interne medicine i uža specijalistica internističke onkologije.
U svjetlu planiranog donošenja Nacionalnog plana za borbu protiv raka RH i nejasne uloge nekliničkih, odnosno lokalnih onkoloških centara u liječenju oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj u budućnosti, željeli su pokazati trenutni značaj nekliničkih onkoloških centara u zbrinjavanju hrvatskih bolesnika s malignim bolestima koji nije dovoljno poznat, baš kao ni to da svim oboljelima liječenje nije jednako dostupno u geografskom smislu, iako i to utječe na bolest .
-Prikupljanjem podataka za prezentaciju i izradu postera došlo smo do spoznaje da 48 posto stanovništva Hrvatske živi u županijama koje nemaju kliničke onkološke centre. Pri tome 30 posto stanovništva onkološku skrb i liječenje može ostvariti u svojim županijama, tj. županijskim i općim bolnicama, dok 18 posto stanovništva živi u županijama u kojima nema organizirane onkološke skrbi te stanovništvo tih županija, ovisno o mjestu stanovanja, onkološku skrb i liječenje ostvaruju u kliničkim ili nekliničkim onkološkim centrima, ukazuje varaždinska onkologinja.
U Hrvatskoj, kako napominje, trenutno radi devet nekliničkih, odnosno lokalnih onkoloških centara: Opća bolnica (OB) Karlovac, OB Koprivnica, OB Slavonski Brod, OB Pula, OB Zadar, OB Šibenik i OB Dubrovnik i OB Varaždin i Županijska bolnica Čakovec. U nekliničkim, lokalnim onkološkim centrima je prošle godine radilo 36 liječnika, od čega 21 subspecijalista internističke onkologije ili onkologije radioterapije te 15 specijalizanata internističke onkologije ili onkologije radioterapije, a projekcijom plana za 2024. godinu ukupno je predviđeno 50 specijalista internističke onkologije, kao i specijalista onkologije i radioterapije, koji bi skrbili o oboljelima od malignih bolesti u svojim županijskim bolnicama.
-Tijekom prošle godine je u nekliničkim, lokalnim onkološkim centrima obavljeno više od 100 000 onkoloških usluga, tj. od 32 do 44 posto dijagnostičko-terapijskih postupaka ( DTP) vezano za liječenje malignih bolesti u Hrvatskoj, ukazuje dr. med. Kelemenić Dražin, napominjući da su neklinčki centri lani obavili 40 posto svih prvih pregleda onkoloških bolesnika te gotovo trećinu kontrolnih pregleda.
Štoviše, kako dodaje, slijedeći standarde liječenja u onkologiji za najčešća tumorska sijela neklinički su centri osnovali u svojim ustanovama multidisciplinarne timove (MDT) za tumore probave, tumor dojke, urogenitalne tumore i tumor pluća.
-Smatramo da je osnovna prednost liječenja u nekliničkom, lokalnom onkološkom centru manja udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta mogućeg onkološkog liječenja, dostupnost onkologa s velikim iskustvom u liječenju malignih bolesti, ali i zbrinjavanju komplikacija onkološkog liječenja, što sve utječe na ishod liječenja, ali i poboljšanje kvalitete života naših bolesnika, naglašava dr. med. Kelemenić Dražin koja se nada da će rezultati koje je dobila zajedno s kolegama utjecati na provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv raka RH, odnosno budućnost zdravstva izvan kliničkih centara.
