- Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje da jedinice lokalne samouprave informiraju građane u vidu javnih tribina, na mrežnim stranicama i slično kako bi bili upoznati s novim odredbama zakona i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, ali i Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Varaždina koju je Gradsko vijeće donijelo na svojoj posljednjoj sjednici, a koje se odnose na miješani komunalni otpad, biorazgradivi otpad i ostale vrste otpada - napomenuo je Damir Habijan, predsjednik varaždinskog Gradskog vijeća i gradskog odbora HDZ-a, na javnoj tribini koju je varaždinski HDZ organizirao u četvrtak u Park Boutique Hotelu, uz sudjelovanje predstavnika tvrtke Čistoća, Sanje Keretić iz Udruge za zaštitu prava potrošača "Varaždinski potrošač" i brojnih građana.
Odvajati 50 posto
- Varaždinski HDZ smatra da odluke koje su stupile na snagu utječu na sve Varaždince i Varaždinke, ne samo u financijskom smislu, jer naravno da sve zanima koliko će iznositi računi, već utječu i na promjenu svijesti ljudi po pitanju obveze i dužnosti da počnu selektirati otpad, zbog zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Varaždin je rano počeo s primarnom selekcijom, no europska direktiva prisilila nas je da kao država krenemo to rješavati, jer ako do 2022. godine nećemo odvajati barem 50 posto otpada, plaćat ćemo ogromne penale, u prvom redu država, što bi se kasnije moglo prenijeti i na razinu gradova. Primjerice, Italija je zbog nepostupanja sukladno europskim direktivama i uredbama platila penal od 40 milijuna eura te dodatnih 42 milijuna eura svakih šest mjeseci - upozorio je Habijan.
Direktor Čistoće Davor Skroza napomenuo je da je smisao Uredbe smanjiti količinu prikupljenog miješanog komunalnog otpada za 50 posto do 2022. godine, prema nalogu EU i države, što znači da to smanjenje moraju postići građani selektiranjem otpada na kućnom pragu.
Čistoća najkasnije do 1. srpnja ima rok za osiguranje svih uvjeta za provedbu nove odluke, a najveća je novost odvojeno prikupljanje biootpada te obračun cijene usluge. Uz odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada (MKO), papira, metala, plastike i stakla, glomaznog otpada te korištenja reciklažnog dvorišta, počinje se i sa sortiranjem biootpada (biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sl.).
Građani će imati dvije opcije: prikupljanje putem spremnika ili “kućno kompostiranje”. Prikupljanje putem spremnika primjenjivalo bi se kada korisnik ne može ili ne želi kompostirati u svom dvorištu te će u tom slučaju dobiti kantu za odlaganje biootpada koju će Čistoća odvoziti jednom tjedno.
Iznosite samo pune kante!
Važno je također da će građani kante s miješanim komunalnim otpadom iznositi van tek kada budu pune. Naime, cijena će se obračunavati razmjerno količini predanog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika. Dakle, korisnici će kante za miješani otpad ostavljati na mjestu primopredaje isključivo dok su puni, a Čistoća će evidentirati primopredaju otpada putem RFID transpondera (čipova) ugrađenih u kante.
Cijena javne usluge sastoji se od: cijene obvezne minimalne javne usluge, cijene javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i cijene ugovorne kazne. Cijena minimalne javne usluge je cijena koja se plaća bez obzira stavili kantu van ili ne, jer se ona odnosi na osnovne troškove davatelja usluge kao što su troškovi nabave i održavanja opreme, prijevoza otpada do mjesta pretovara ili obrade, rada reciklažnog dvorišta, vođenja propisanih evidencija i slično. Na taj će se iznos dodati cijena koja će ovisiti o broju odvoza kante s MKO-om.
- Ako nećete imati punu kantu za odvoz, na osnovnu cijenu se ništa neće dodati. Po nekim izračunima jedna litra otpada dođe 5 lipa, što iznosi šest kuna za odvoz kante od 120 litara, koje će se plaćati uz onaj fiksni dio cijene. Ugovorna kazna odnosit će se na one građane koji neće postupati sukladno ovoj odluci - pojašnjeno je na tribini.
Jeftinije onima s manje otpada
Skroza je ukazao da na cijenu minimalne javne usluge utječe i činjenica da su u nju uključeni i troškovi odvojenog sakupljanja i obrade reciklabilnog komunalnog otpada koje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne nadoknađuje davateljima usluge.
- Država regulirala posebne vrste otpada, kao što su otpadni automobili, otpadna ulja, električni i elektronički otpad, baterije i gume, stoga građani te vrste otpada mogu bez plaćanja naknade predati ovlaštenim sakupljačima kojima država to plaća, dok za otpad koji mi sakupljamo - papir, plastiku, metal... nama država ne plaća, iako je rečeno da bude – ukazao je Skroza.
Predloženo je da se MKO ne odvozi svaki tjedan, s obzirom da, napominje Skroza, oni koji će odvajati otpad niti neće imati potrebe za češćim odvozom MKO-a.
- Onaj tko će imati potrebu za češćim odvozom radi povećanih količina miješanog komunalnog otpada, moći će odabrati opciju za četiri puta mjesečno, odnosno 52 puta godišnje, međutim to će i više platiti, jer ne može plaćati isto kao i onaj kojem se odvozi dva puta mjesečno – istaknuo je Skroza.
- Kolika će biti cijena jednog odvoza, ovisi i o ostalim jedinicama lokalne samouprave u kojima prikupljamo otpad, jer moramo vidjeti koliko će se puta odvoziti i koliki će nam biti troškovi koji čine cijenu obvezne minimalne javne usluge – napomenuo je.
Ukazao je i na činjenicu da su obaveze građana u obiteljskim kućama i stambenim zgradama iste, no s obzirom da su u zgradama zajednički spremnici, jednostavnije je primarnu selekciju postizati u individualnim domaćinstvima.
Kazne nemarnima
- Prema zakonu i Uredbi, ugovorna kazna je dio cijene javne usluge tako da se onaj koji ne postupa u skladu s propisima može kazniti. Davatelj usluge mora to kontrolirati i zatim propisivati kaznu. Naravno da nećemo odmah krenuti s kaznama, već ćemo putem edukacija ili upozoravajućih mjera pokušati postići da se građani pridržavaju propisa. No ako će se kršenje propisa nastaviti, tada će se morati propisati kazne ili sankcije, a kakve će biti, to ovisi od slučaja do slučaja, ovisno o prekršaju – pojasnio je Skroza i upozorio da će se uskoro prikupljeni miješani komunalni otpad (MKO) morati odvesti na obradu.
- Neobrađeni otpad više neće moći ići na odlagalište, što naš zakon zasad još dopušta. Kriteriji će se uskoro postrožiti i MKO za 2-3 godine više nećemo moći odvoziti na odlagalište bez dodatne obrade u regionalnim centrima putem mehaničke-biološke obrade – rekao je Skroza.
Kako riješiti stanarske udjele otpada u kontejnerima?
Problemi s novim načinom prikupljanja otpada mogli bi se pojaviti kod stambenih zgrada.
- Riječ je o tehničkim pitanjima koja nisu riješena niti uredbom niti odlukom Gradskog vijeća, a to će građani morati sami riješiti. Ako je riječ o zgradi s 20-ak suvlasnika, oni moraju sjesti i dogovoriti se koliki će biti njihovi pojedinačni udjeli otpada u kontejneru, tko će biti zadužen da kontejner izvuče van gdje će ga Čistoća moći isprazniti. Što se tiče sprječavanja kopanja po kontejnerima ili ubacivanja otpada u tuđe kontejnere, razmatramo moguće rješenje. S obzirom da su podzemni spremnici investicija od oko 50 milijuna kuna, što gradski proračun, a ni proračn Čistoće u ovom trenutku ne mogu podnijeti, a s druge strane u ovom trenutku europski fondovi ne osiguravaju financiranje podzemnih spremnika, razmatra se zatvaranje kontejnera u bokseve. Definitivno se mora nešto učiniti, jer će biti veliki problem ako kontejneri neće biti zaštićeni i ako će pristup tim kontejnerima imati bilo tko, jer prema Uredbi, suvlasnici odgovaraju za kontejner i ono što je u njemu. Nema smisla da se kazna prebacuje na suvlasnike ili da oni moraju fizički dežurati kod kontejnera kako netko ne bi radio nered oko njega – istaknuo je Habijan.
Robert Briški, savjetnik Uprave Čistoće, pojasnio je da bi kontejneri za miješani komunalni otpad bili zaključani u boksevima.
- Stanari će nam morati javiti da je kontejner pun, jer ako bi mi ulazili u taj boks, stanari mogu osporavati da je kontejner bio pun kad smo ga ispraznili. Morat će se dogovoriti o udjelima, a zakon predviđa da biraju hoće li se udjeli bazirati na osnovi kvadrature stana ili broja članova domaćinstva. Mi kao davatelj usluge to ne možemo odrediti. Dogovor se mora postići što prije, jer nakon što se formira cijena i dobije suglasnost gradonačelnika na jediničnu cijenu i cjenik, građani će od nas dobiti Izjavu koju moraju popuniti sa svojim podacima - napomenuo je Briški.
- Nakon formiranja cijene, a to moramo do 1. ožujka, do 15. ožujka svi će građani dobiti Izjave koje u roku od 14 moraju popunjene nama vratiti, a u međuvremenu se stanari u zgradama moraju dogovoriti tko će imati koliki udjel u kontejneru, tako je određenom Uredbom – dodao je Skroza.
Uz brojna pitanja građana, svi su se složili kako će do potpunog provođenja novih odredbi trebati još puno učiniti na edukaciji građana kako bi se ostvario cilj, a to je smanjenje prikupljene količine miješanog komunalnog otpada.
Uredba nije dobra, ali dok je snazi, treba je se pridržavati
Sanja Keretić iz Udruge za zaštitu prava potrošača "Varaždinski potrošač" istaknula je da su potrošačke udruge pokrenule postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom jer se uvodi plaćanje odvoza otpada (paušala, odnosno obvezna minimalna javna usluga) čak i kada otpada nema, te ugovorne kazne.
- Međutim, Uredba je sada na snazi, ne znamo kada će postupak ocjene ustavnosti biti završen, i svi je se moraju pridržavati, i gradovi, općine i građani, te na pravilan način selektirati otpad kako bi se izbjegle kazne – istaknula je Keretić i dodala kako treba poraditi na edukaciji potrošača.
- Ova tribina je dobar početak, no svi ćemo se morati uključiti, i mediji, i potrošačke udruge, davatelji usluga te gradovi i općine na svojim područjima – rekla je Keretić.
