Prostitucija je u Hrvatskoj bila legalna gotovo do pred II. svjetski rat, a Tkalča u Zagrebu bila je prepuna bordela. Svaka javna kuća imala je vlasnicu koja je vodila posao i plaćala porez. Djevojke su morale tri puta tjedno na liječnički pregled. Bile su registrirane, nisu smjele biti mlađe od 17 godina te su im poslodavci smjele biti isključivo žene, i to starije od 30 godina. Međutim, često su stizale u Zagreb i u sklopu trgovine bijelim robljem, a bile su i potplaćene i žrtve nasilja.
Kako su nekad živjele osobe koje su se bavile “najstarijim zanatom”, na koji je način bio reguliran zakon te kakva je situacija danas po pitanju ove rijetke teme razgovarali smo s profesorom sociologije Renatom Matićem, kao i sa članovima udruge Mladi za Marof koji su nedavno organizirali debatu o ovoj problematici za koju u redovnom sustavu obrazovanja nema mjesta.
Profesor sociologije Renato Matić drži da je priča o prostituciji puno šira od ove na koju se uglavnom usmjeravamo u svakodnevnom govoru.
- Pojam prostitucije uglavnom se koristi u kontekstu seksualnosti, što je iskustvo društvenog života od samih početaka civilizacije. No, često zaboravljamo kako se najnegativniji oblici prostitucije kriju drugdje, tamo gdje god se događa kupovina i prodaja ljudskog dostojanstva, vlastite osobnosti, uvjerenja i identiteta i slično - objašnjava profesor Matić koji upozorava da je za društvo neizmjerno štetnija politička prostitucija.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti
