Švicarska se sada prema Hrvatima odnosi kao prema ostalim građanima EU. No, tako nije bilo prije.
-Hrvati osjećaju da su bili nepravedno tretirani u odnosu na druge građane EU", veli Slobodan Mikac, hrvatski generalni konzul u Zürichu, dodajući da su Hrvati bili praktički taoci problema, koji nisu niti izazvali.
Hrvatska je, naime, bila već tri godine članica Europske unije, ali slobodno kretanje ljudi nije vrijedilo za njezine građane: nakon što je glasovala za inicijativu za masovno useljavanje, Švicarska je prvotno odbila ratificirati relevantni protokol. Za hrvatske građane bilo je dostupno samo 50 godišnjih dozvola. Kasnije, u prijelaznoj fazi, kvote su bile veće. A od početka ove godine hrvatski državljani i tvrtke imaju punu slobodu kretanja. Slobodan Mikac je sretan zbog toga.
- Hrvati konačno mogu igrati, veli.
Više dozvola
Ali žele li i oni to? Trenutno postoji velik interes: u prvom tjednu siječnja izdano je više boravišnih dozvola B nego što je bilo dostupno u jednom tromjesečju prethodne godine, navodi Državno tajništvo za migracije (SEM). Prošle je godine bilo dostupno ukupno 250 B dozvola, odnosno oko 60 po kvartalu.
Pa ipak: ogroman interes koji će trajati godinama nije za očekivati. U drugim zemljama broj dozvola se povećao nakon ukidanja kvota, osobito u prvoj godini. SEM navodi da se to može očekivati i u Hrvatskoj. No, ako useljavanje hrvatskih radnika prijeđe određeni prag, Švicarska bi također mogla ponovno ograničiti broj dozvola, i do do kraja 2026. Budući da je stanovništvo Hrvatske relativno malo, udio hrvatskog useljavanja u Švicarsku je vrlo mali dio useljavanje iz EU.
“Svatko tko je htio otići već je otišao”
Više od pola milijuna hrvatskih građana danas živi u drugoj zemlji EU-a, a veliki dio njih u Njemačkoj. U Švicarskoj živi oko 28.000 Hrvata – uključujući dvojno državljanstvo, prema generalnom konzulu, oko 70.000. Generalni konzul ne očekuje da će u sljedećih nekoliko godina u Švicarsku poželjeti puno Hrvata. Prije svega, vjerojatno bi se doselili ljudi koji već imaju rodbinu u Švicarskoj.
- Svatko tko je htio otići je već otišao, kaže Mikac.
Osim toga, kaže Mikac poboljšana je kvaliteta života u Hrvatskoj, a država također odnedavno podupire povratnike, na primjer financijskim potporama za samozaposlene osobe.
Prva generacija iseljenika će se ionako vratiti.
- Mnogi bi radije nakon umirovljenja živjeli na Jadranu, pogotovo jer je život u Hrvatskoj jeftiniji nego u Švicarskoj " , veli Mikac.
Skupi život u Švicarskoj također bi mogao spriječiti hrvatske građane koji žive u Njemačkoj da se presele u Švicarsku. Dok su se mnogi inženjeri i tehničari u prošlosti selili u Švicarsku, prema riječima generalnog konzula, danas su to često i radnici, ali i studenti. Ponekad im je teško pronaći pristupačan stan.
- Stanovi u Zürichu gotovo su deset puta skuplji nego u Zagrebu, kaže Mikac.
Sa stajališta generalnog konzula važno je da hrvatske tvrtke sada mogu slati radnike u Švicarsku na montažne poslove. Uz rok za predprijavu od osam dana, poslani radnici mogu raditi u Švicarskoj tri mjeseca. Do sada su hrvatske tvrtke mogle prodavati robu u Švicarskoj, ali ne i lako obavljati montažne radove. Vozači autobusa između Zagreba i Züricha morali su ishoditi radne dozvole.
