Saborska zastupnica Narodne stranke – Reformisti Natalija Martinčević prošli je tjedan u saborskoj raspravi o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi istaknula probleme domova za starije i nemoćne u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin, koji je godinama sustavno zakidan za cca 3 milijuna kuna godišnje.
- Nažalost Hrvatska nema jasnu strategiju za dugotrajnu skrb kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba. Javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba manji su od jedan posto BDP-a, a neupitna je činjenica da smo država čije je stanovništvo među najstarijima u EU.
U Hrvatskoj danas imamo 45 županijskih domova i tri državna u kojima je smješteno oko 11 tisuća ljudi. Postoje i privatni domovi čiji broj se ne može sa sigurnošću utvrditi, ali se okvirno računa da ih je oko 150 te da u njima boravi oko 6 tisuća starijih osoba, a samo u Varaždinskoj županiji ih je 39 s 1.730 korisnika. Naravno da su potrebe za smještajem starijih osoba znatno veće, pa liste čekanja broje više od 72.000 ljudi, a u županijskim domovima ovisno o vrsti sobe i smještaja, čeka se u prosjeku 8 godina.
Vlada je u 2020. godini za 48 državnih i županijskih domova izdvojila oko 178 milijuna kuna, a najviše sredstava dobile su Splitsko – dalmatinska županija sa 23 milijuna, Osječko - baranjska 17,5, Grad Zagreb 16, a pri samom dnu ljestvice, je Varaždinska županija sa 4,4 milijuna kuna. Istina je kako neke županije imaju više županijskih domova pa je cjelokupni iznos sufinanciranja veći, no problem je da su velike razlike vidljive i u usporedbi financiranja pojedinih domova.
Tako je varaždinski dom za starije i nemoćne osobe, godinama u neravnopravnom položaju u sufinanciranju od strane države, što mu otežava redovno poslovanje i tjera ga u dizanje cijena korisnicima.
U odnosu na broj korisnika i usporedbom kumulativnog prosjeka financiranja po korisniku u drugim županijama, Varaždinska županija, odnosno Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin, godinama je sustavno zakidan za cca 3 milijuna godišnje, čime smo ukupno izgubili više od 25 milijuna kuna, jer nam država po korisniku plaća čak 40 posto manje sredstava u odnosu na druge domove u Hrvatskoj.
Ono što je važno napomenuti je činjenica da Varaždinska županija ove godine završava energetsku obnovu Doma u iznosu od 33,3 milijuna kuna. To je projekt energetske obnove koje je Županija pripremila te su osigurana EU sredstva u iznosu od 14,4 milijuna kuna, za sufinanciranje domicilne komponente od Nacionalnog fonda osigurano je 7,3 milijuna, a za 9,3 milijuna dodatno se kreditno zadužio sam Dom.
Iz svega navedenog, a prvenstveno zbog neravnopravnog statusa Doma za starije i nemoćne u Varaždinskoj županiji ključno je hitno povećanje sredstava, za što je ministar već preuzeo obvezu ujednačenja kriterija, a u odgovoru na moju repliku je to danas potvrdila i državna tajnica.
To korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin željno iščekuju i iz tog razloga podržat ćemo donošenje ovog Zakona, ali svakako tražimo od ministra da poduzme konkretne korake kako bi se stanje u domovima popravilo i kako bi se u ovoj pandemijskoj krizi omogućio donekle normalan rad i funkcioniranje svih zaposlenih, a time i funkcioniranje njihovih obitelji te sukladno tome i kvalitetniji život svih korisnika domova - istaknula je Martinčević.
