- Kriza nam je velika prilika, svi smo se, od države, korporativnog sektora, građana, prilagodili, i iz tih prilagođenih načina poslovanja trebamo se odrediti prema strateškim gospodarskim granama. Što bolje budemo pripremljeni, lakše ćemo odgovarati na krizne izazove, rekao je gostujući večeras u Dnevniku HTV-a ministar financija Zdravko Marić, a prenosi portal HRT-a-
Osjećaju li se već u ovih nekoliko dana na prihodovnoj strani proračuna da nam je gospodarstvo - ne možemo reći baš "prodisalo", ali barem da je počelo disati "na škrge"?
- Podaci s kojima raspolažemo pokazuju da je u prva 3 dana ovoga tjedna i kada ih usporedimo s prva tri dana prošloga tjedna pokazuje rast od 22%. No to je još uvijek pad od oko 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine - rekao je ministar Marić.
Ovo je najveći pad BDP-a od rata, je li ova procjena pesimistična ili optimistična? Neki smatraju da će taj pad biti i još veći posebno ako nam turizam padne i do 80%?
- Procjena je kao i uvijek do sada realna i blago konzervativna. To je bazni scenarij koji u obzir uzima elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo. Ali isto tako nitko u ovome trenutku, pa tako niti mi ne može predvidjeti duljinu i dubinu ove krize. U samom dokumentu mi smo naveli koji bi to bili pozitivni rizici da ta procjena bude bolja ali isto tako i negativni rizici. Ako se kriza produbi i ima negativni utjecaj na gospodarstvo, posebice turizam, onda možemo govoriti o višem padu, ali isto tako i obrnuto - rekao je Marić.
Je li ova projekcija rađena pod pretpostavkom da se virus neće vratiti na jesen i da nećemo morati ponovno zatvoriti sve i ponovno ugasiti gospodarstvo?
- Nitko to ne može predvidjeti pa tako niti mi. Ali jeste, rađena je pod tom pretpostavkom. Ja ponovno moram apostrofirati da turizam jeste važan ali nije jedina gospodarska grana RH. Mi smo u našu projekciju ukalkulirali pad broja noćenja stranih turista za oko 70 posto i smanjivanje prosječne potrošnje turista - istaknuo je ministar.
Druga brojka koja je danas jako zazvučala je proračunski manjak od 25 milijardi kuna. Kako ćemo to nadoknaditi?
- Idemo korak po korak. Prvi dio će biti kroz mjere ušteda koje smo mi kao vlada već učinili, 2,1 milijarda kuna. Radimo mi već na valu novih ušteda, jasno je da će ići novi rebalans. Radit ćemo na tome da sve ono što u ovome trenutku nije nužno a neće dati neki dodatni negativni poticaj gospodarskom rastu, dakle ne dolazi u obzir da se nikakve investicije, poglavito one iz Europskih fondova dodatno otkazuju ili pomoću. Ali u isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna kao niti neke druge stvari koje smo poduzeli. Naravno da će biti potrebno posegnuti za zaduživanjem. Danas smo izdali trezorski zapis, za refinanciranje postojećeg duga koji dospijeva, od 1,35 mlrd. eura na godinu dana po kamatnoj stopi od 0,06%. Da nije korone, naša projekcija za ovu godinu, koja je realna, bi bila da javni dug padne ispod 70 posto, ali s obzirom na efekt na proračun i deficit, odnosno smanjivanje BDP-a, javni dug će porasti na 86,7. Kako i gospodarski pad, tako i deficit trebamo promatrati, kao što su globalni analitičari i najavljivali na početku krize, kao krizu u obliku slova V. Brzi pad i brzi povratak. No u brojnim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, teško da ćemo imati brzi oporavak - rekao je.
Državne mjere potpora u vidu isplate minimalne plaće i poreznog oprosta za poduzetnike u problemima trajat će do 1.lipnja. Što nakon toga? Hoće li se one produživati? Kome?
- Kada smo donosili te mjere znali smo da mi ta sredstva nemamo. Osigurali smo isplatu za ožujak, sada činimo sve da osiguramo i isplatu za travanj i svibanj. Originalno je bilo predviđeno za ta tri mjeseca. Što se tiče poreznih mjera, također tri mjeseca, s njihovom mogućom ekstenzijom - rekao je naglasivši da se o dubini i duljini trajanja krize stalno razmišlja i moraju se dodatno korigirati i prilagođavati mjere.
Koliko ćemo se u oporavku morati osloniti na vlastite snage, a koliko na pomoć Europske unije?
- Hrvatska se u oporavku do sada oslanjala isključivo na vlastite izvore, unatoč svim izazovima i poteškoćama. Da nismo smanjivali javni dug 4 godine, ne bismo imali ove kapacitet i mogućnosti. Radimo se izvršenju jednog većeg instrumenta. Stalno smo u razgovorima, kao predsjedavajući EU. Mjere EU još nisu spremne, ali i na njih računamo. Da smo morali na njih čekati, ne bi nam bilo zgodno - rekao je.
U HUP-u smatraju da bismo se od takvog pada gospodarstva što brže oporavili, potrebne su ozbiljnije i drastičnije mjere od onih koje su danas predstavljene na Vladi, u Nacionalnom planu reformi. Poslodavci traže i skidanje parafiskalnih nameta. Stalno se priča o reformama, je li konačno došlo vrijeme da se provedu?
- Implementacija reformi je vidljiva tijekom našeg mandata, imat ćemo 65% uspješnosti izvršenja reformi. Jedino su mjerilo rezultati. Kriza nam je velika prilika, svi smo se, od države, korporativnog sektora, građana, prilagodili, i iz tih prilagođenih načina poslovanja trebamo se odrediti prema strateškim gospodarskim granama. Što bolje budemo pripremljeni, lakše ćemo odgovarati na krizne izazove - naglasio je Marić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
