Ako se gleda potencijal i broj geotermalnih bušotina, Mađarska se u ovom dijelu Europe smatra geotermalnim divom. Međutim, njezina se pozicija značajno razlikuje ovisno o tome koristi li se geotermalna energija samo za grijanje ili (i) proizvodnjuu električne energije.
Potancijali i iskorištenost
Mađarska ima jedan od najvećih geotermalnih potencijala u kontinentalnoj Europi, procjenjuje se na oko 28 GW neiskorištenog potencijala. To je posljedica tanke Zemljine kore u Panonskom bazenu, zbog čega je temperatura pod zemljom viša nego u ostatku Europe. Dok Hrvatska ima tek nekoliko aktivnih geotermalnih bušotina, Mađarska ih ima više od 8.000, od kojih je oko 200 aktivnih za energetske svrhe. Mađarska je u europskom vrhu po izravnom korištenju topline za grijanje gradova, poljoprivredu i toplice.
Geotermalni potencijali Mađarske su izvanredni, čak i na europskoj razini, ali se oni iskorištavaju prvenstveno na izravno korištenje topline u toplinarstvu, staklenicima i toplicama. Razlog tomu je to što je u Mađarskoj korištenje zemne topline relativno lako, a temperatura vode na većini mjesta iznosi oko 100 °C ili manje. Za tradicionalnu proizvodnju električne energije potrebne su više temperature pa zbog toga dominiraju sustavi daljinskog grijanja, kao, primjerice u Szegedu, gdje radi jedan od najvećih gradskih geotermalnih sustava grijanja u Europi, ili u gradovima Miskolc i Győr, čiji stanovnici imaju zbog toga osjetno manje račune za grijanje.
Prvu i jedinu trenutačno operativnu geotermalnu elektranu u Mađarskoj izgradio je konzorcij domaćih i stranih partnera u gradu Tura. Projekt su započeli mađarski developeri, no većinski udio (51%) kasnije je preuzela tvrtka KS Orka. KS Orka je međunarodni investitor sa sjedištem u Singapuru, koji kombinira islandsko iskustvo u geotermiji i kineski kapital. U Turi korištena je islandska tehnologija (Mannvit), a financiranje je podržala mađarska agencija HIPA te Erste Banka. Pokazalo se da elektrana uspješno radi kao hibridni sustav, proizvodi i struju i toplinu za staklenike. Zbog dobrih rezultata, u tijeku je planiranje proširenja na projekt Tura-2 s većim kapacitetom od 10,5 MW.
Privatni kapital pa država
U Mađarskoj trenutno radi jedna geotermalna elektrana za proizvodnju električne energije, koja se nalazi u mjestu Tura. Elektrana je počela svoj rad 2018. godine, i koristi tvz. ORC (Organic Rankine Cycle) tehnologiju, koja omogućuje proizvodnju električne energije i iz termalne vode nižih temperatura (oko 120-130 °C). Elektrana proizvodi oko 2,7 MW električne energije, a uz to osigurava i značajnu toplinsku energiju (oko 7 MW).
Uz postojeće, slijede i novi projekti. Tako je EGS Hungary konzorcij, koji se sastoji od mađarske tvrtke EU-FIRE i islandske tvrtke Mannvit, dobio značajna sredstva iz EU fondova - oko 39 milijuna eura - za razvoj naprednih geotermalnih sustava u južnoj Mađarskoj. Tu je i PannErgy, mađarska tvrtka koja dominira u sektoru geotermalnog grijanja te stoji iza projekata u gradovima Miskolc i Győr, što služi kao stabilna baza za buduće elektrane.
Nakon početnog probijanja leda s privatnim kapitalom, mađarska država preuzima vodeću ulogu u novim projektima, i to preko svoje tvrtke MVM koja ima vlastite razvojne projekte geotermalnih elektrana. U bliskoj budućnosti očekuje se nekoliko novih projekata. Država planira značajno povećati udio geotermalne energije. U mjestima Kiskunhalas i Zsana prošlog je mjeseca najavljena izgradnja novog, pionirskog hibridnog geotermalnog sustava koji će biti prikladan za kontinuiranu proizvodnju električne energije i opskrbu toplinom. Riječ je o gradnji prvog hibridnog sustava koji u potpunosti razvija domaća tvrtka MVM Zöld Generáció.
Suradnja s mađarskim tvrtkama i stručnjacima
Mađarske tvrtke i stručnjaci igraju značajnu ulogu na hrvatskom geotermalnom tržištu, bilo kroz izravne investicije, projektiranje ili strateška partnerstva. Panonski bazen, koji dijele Mađarska i Hrvatska, prirodno povezuje energetske sektore dviju zemalja.
U realizaciji geotermalne elektrane u Turi kao izvođač radova aktivno je sudjelovao nekadašnji Mannvit Kft., koji danas posluje pod nazivom Arctic Green Terv Kft. Upravo je Arctic Green Terv Kft. po nalogu tvrtke Turboden S.p.A, sudjelovao u projektiranju cjelokupnog geotermalnog sustava za geotermalnu elektranu neto snage 10 MWe, izgrađenu pored mjesta Velika Ciglena kod Bjelovara. Štoviše, bio je ključni partner u projektiranju geotermalne elektrane, koja je trenutačno jedina operativna geotermalna elektrana u Hrvatskoj. Zadaci mađarske tvrtke bile su povezivanje dvaju proizvodnih bušotina s ORC elektranom, odgovarajuću separaciju geotermalne sredine, pare i nekondenzirajućih plinova te blisku suradnju s proizvođačem tehnologije elektrane u pogledu integracije dvaju sustava.
U Đurđevcu se nalazi jedan od najvećih geotermalnih potencijala u Europ. Stoga Đurđevac i mađarska općina Csurgó rade na zajedničkim studijama izvodljivosti za korištenje zajedničkih rezervoara vode za grijanje staklenika i toplice.
Lider u geotermalnom grijanju u Mađarskoj je tvrtka PannErgy PLC. Vodeća je u projektima u Miškolcu i Győru, a godinama prati hrvatsko tržište. Sudjelovala je na raznim poslovnim forumima (npr. Zagreb Geothermal Business Forum) s ciljem prijenosa znanja o sustavima daljinskog grijanja. Budući da Hrvatska upravo sada istražuje potencijale za grijanje gradova (Osijek, Vinkovci, Zaprešić), ovakve su tvrtke logični kandidati za tehnološko partnerstvo i u drugim sredinama.
MVM je preko svojih podružnica (poput MVM CEEnergy Croatia) snažno prisutan na hrvatskom energetskom tržištu, prvenstveno kroz plinski biznis (LNG na Krku), ali pokazuje sve veći interes za obnovljive izvore. Istina da su njihovi trenutni operativni projekti u Hrvatskoj vezani uz plin, ali grupa u Mađarskoj masovno razvija geotermalne elektrane i sustave grijanja. S obzirom na MVM-ovo regionalno širenje, tvrtka se smatra jednim od najvjerojatnijih partnera ili investitora u budućim hrvatskim natječajima za geotermalna polja.
Mađari mogu biti važni za Hrvatsku zbog iskustva s ORC tehnologijom, budući da su mađarski izvori slične temperature kao i hrvatski (oko 100-140 °C), a njihova rješenja za proizvodnju struje iz "hladnije" vode su idealni uzor. Važna može biti i bliskost tržišta, a najviše to što mađarski stručnjaci dobro poznaju geologiju Panonskog bazena, što im daje prednost pred tvrtkama iz npr. Islanda ili SAD-a.
Upravo zbog toga su veleposlanstvo Mađarske i Energetski institut Hrvoje Požar u prosincu prosle godine zajednički organizirali geotermalni poslovni forum u Zagrebu koji je okupio 60-ak sudionika. Cilj događaja bio je pružiti priliku mađarskim i hrvatskim strukovnim organizacijama i tvrtkama koje se bave geotermalnom energijom da se predstave i uspostave kontakte, kao i da identificiraju buduća područja suradnje.
Hrvatski dio Panonskog bazena, kako je ukazano, ima izniman geotermalni potencijal na europskoj razini. Sukladno tome, Vlada je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) dodijelila 55 milijuna eura Hrvatskoj agenciji za ugljikovodike (AZU) za istraživanje najperspektivnijih područja. Na temelju početnih procjena, već je pokrenuto nekoliko javnih natječaja za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe, prvenstveno radi povećanja udjela geotermalne energije u sustavima daljinskog grijanja
