M. Benko: Nebriga nepovratno uništava vrijedni spomenik parkovne arhitekture

Igor Čolaković | 8.7.2018. u 12:47h | Objavljeno u Aktualno

- Nekoć jedan od najljepših arboretuma u Europi - Arboretum Opeka, žalosni je primjer naše sustavne nebrige zbog koje nepovratno, već više od pola stoljeća, propada ovaj nekadašnji biser parkovne arhitekture - upozorio je dr. sc. Miroslav Benko, iz Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Hrvatskog šumarskog instituta, na predavanju - Arboretum okom šumara, koje je održao u srijedu, 20. lipnja, na javnoj tribini - Srijeda u muzeju.

Ovaj spomenik parkovne arhitekture, uz Trsteno kraj Dubrovnika i Lisičine na Papuku, naš jedini arboretum, započeo je prije 150 godina uređivati grof Marko Bombelles stariji, koji je ovaj posjed stekao ženidbom za kćer Franje Draškovića.

- Grof Bombelles je na svom posjedu planski pristupio uređenju arboretuma, za što je angažirao pejzažnog arhitekta iz Nizozemske. Nažalost, njegov izvorni projekt je zagubljen - naglasio je Miroslav Benko, dodavši kako Bombelles nije žalio ni truda ni novaca da u Marčanu uredi park u engleskom stilu, za koji je širom svijeta kupovao rijetke i vrijedne egzote koje su planski posađene na njegovom posjedu, na kojem je izgradio i ladanjsku kuću s jezerom. Zanimljivo je istaknuti kako je na svom posjedu, već početkom 20. stoljeća, dao urediti i travnati teniski teren, vjerojatno jedno od najranijih travnatih igrališta za tenis u cijeloj Europi.

Na ukupno 64 hektara, u perivoju i šumi koja se nastavlja na uređeni park, posađene su mladice ginka, sekvoje, kalocedrusa, japanske pršljenke, Lawsonovog pačempresa i mnogih drugih egzotičnih vrsta, koje je Bombelles nabavljao na putovanjima po Japanu, Kini, Tibetu, Kavkazu ili Sjevernoj Americi.

- Nažalost, mnoge egzote, kakave su primjerice, pinus jeffreyi i japanska pršljenka, potpuno su iščezle, dok su druge, zbog neodržavanja, ozbiljno ugrožene. Bršljan, razne povijuše, imela, gljive truležnice i štetni insekti ugrožavaju stabla, koja se suše i propadaju. Nekoć prekrasna šuma danas nalikuje džungli. Šetnice u šumskom dijelu posjeda potpuno su zarasle, uništene su klupe, potpuno je narušen pomno planiran krajobraz - upozorio je Miroslav Benko.

On je podsjetio i kako je prvi cjeloviti popis biljnih vrsta i zajednica u Opeki 1966. sačinio dr. sc. Ivo Trinajstić, učenik varaždinske Gimnazije, dok su prvu digitalnu inventarizaciju završili stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta 2006. godine. U perivoju su tada popisali 2.638 živih drva, od kojih su mnoga bila viša od 30 metara.

- Tom smo prigodom nadzirali i njihovo “zdravstveno stanje” i samo u perivojnom dijelu ustanovili kako su 64 stabla potpuno osušena, a 117 ih je bilo znatno oštećeno. Danas je stanje sigurno još više zabrinjavajuće. Cijeli je kompleks ozbiljno ugrožen i zahtjeva pomnu, ali i brzu revitalizaciju - upozorio je Miroslav Benko na predavanju o Arboretumu Opeka, koje je održao u palači Herzer.