Zastupnici Hrvatskoga sabora u srijedu su raspravljali o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a u raspravu se uključio i saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, dr. sc. Josip Križanić.
Križanić je podsjetio da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu na snazi već više od dvije godine te ga ocijenio velikim dijelom dobrim, dodavši da je ipak neke odredbe Zakona nužno mijenjati.
- Zakonodavac je imao dobru namjeru kada se decentralizacijom upravljanje u potpunosti htjelo spustiti jedinicama lokalne samouprave jer se smatralo da će one najbolje upravljati državnom zemljom na svome području, no treba naglasiti da odredba o zemljišnom maksimumu za zakup, o kojoj se nije raspravljalo u Hrvatskom saboru i koja je amandmanom dana gradonačelnicima i načelnicima, nije dobra - kazao je Križanić i dodao:
- Nije dobro ni to što nema strogo propisanih rokova i sankcija ukoliko JLS-i namjerno krše rokove, zato se i dogodilo da od stupanja Zakona na snagu do danas imamo situaciju da je 410 JLS-a dostavilo programe na suglasnost ministarstvu, od čega je odobreno 210 te je raspisano svega 11 natječaja. To je poražavajuće i nedopustivo jer s jedne strane trošimo produljenje zabrane prodaje zemlje strancima, a s druge strane već dvije godine nismo u stanju provesti natječaje o zakupu ili prodaji te zemljištima raspolagati na način da naši poljoprivrednici i stočari dobiju u zakup na 25+25 godina državno poljoprivredno zemljište ili da ga kupe sada dok to ne mogu stranci. Takvim intenzitetom nećemo ga dati na raspolaganje domaćim poljoprivrednicima niti za tri godine, za koliko tražimo produljenje moratorija, na prodaju strancima.
Zastupnik Križanić istaknuo je da je jedna od najvažnijih spornih odredbi mogućnost da čelnici JLS-a određuju zemljišni maksimum.
- To treba mijenjati i tada se čelnici JLS-a neće moći ni trebati stavljati u ulogu arbitra i donositi nezahvalne odluke za svoje lokalno stanovništvo, već će to biti regulirano zakonom.
Križanić je naglasio i važnost zaštite dosadašnjih posjednika ili zakupaca koji redovito plaćaju zakup pet i više godina i poljoprivreda im je pretežita djelatnost.
- Nisam za to da se poljoprivrednici ikad više dijele na male ili velike, OPG-ove, zadruge ili tvrtke jer su nam izuzetno važni i jedni i drugi. Pravi je poljoprivrednik onaj koji zapošljava ljude, stvara dodanu vrijednost i ima referentni prinos po hektaru te plaća poreze i doprinose ovoj zemlji. Uz to, pravi poljoprivrednici moraju biti efikasni, produktivni i konkurentni. Sve su to važni čimbenici u poljoprivredi, ali ne smijemo i nećemo brkati hobi poljoprivredu 300 trsova i socijalu, s ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom koja je danas u svijetu agro biznis i industrijska proizvodnja – rekao je Križanić.
Podsjetio je na vlastiti prijedlog da se iz fonda državnog zemljišta mladim obiteljima koje se žele baviti poljoprivredom osigura desetak hektara u trajni najam.
- Da mogu kupiti mehanizaciju i ako se bave poljoprivrednom proizvodnjom za deset godina na toj zemlji steknu pravo vlasništva. Tako ćemo osigurati čuvare prostora jer to je naša zemlja i to su naša djeca, ali i oni moraju biti produktivni i konkurentni. Nadalje, treba prvo namiriti dosadašnje kvalitetne posjednike koji plaćaju najam, imaju referentni prinos najmanje 50 posto i više od primanja poticaja i poljoprivreda im je pretežita djelatnost te provode gospodarski program. Svu preostalu zemlju treba uputiti prema stočarima bezzemljašima, bez obzira na općinske granice jer oni stvaraju dodanu vrijednost – rekao je Križanić.
Kada je riječ o prodaji, Križanić smatra da ne treba ograničavati čestice na 10 hektara domicilnim fizičkim ili pravnim osobama, sada kada ne mogu zemlju kupovati stranci, već im omogućiti kupnju i većih čestica od 10 hektara ili čak izbaciti iz zakona limit hektara za prodaju.
- Hitno treba rješavati i suvlasništvo između privatnih osoba i države, uvijek u korist privatnih osoba te omogućiti privatnoj, fizičkoj ili pravnoj osobi da otkupi od države suvlasnički dio po procijenjenoj cijeni s pravom prvokupa. Pod hitno treba umrežiti sustav naplate zakupa između JLS-a i ministarstva te raskidati ugovore neplatišama, tražiti povrat poticaja i naplatiti kazne – kazao je Križanić istaknuvši da bi se brzom implementacijom spomenutih odredbi već u prvom krugu riješilo raspolaganje velike većine državnog zemljišta i ovaj važan resurs stavilo pod kontrolu.
- Sabor i vlada moraju hitno reagirati parcijalnim izmjenama i dopunama ovog Zakona da nam se ne dogodi da prođu i naredne tri godine moratorija koji je vlada zatražila od EU i koji ćemo sigurno dobiti, a da mi tada ne stavimo sve zemljišne resurse na raspolaganje hrvatskim građanima – zaključio je Križanić.
