Zakon o poljoprivredi krovni je zakon poljoprivredne proizvodnje svake zemlje. On bi trebao proizaći iz mjera i smjernica Zajedničke poljoprivredne politike EU, a glavni akt za njegovu izradu je nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja, poručio je u Hrvatskom saboru saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu dr. sc. Josip Križanić.
– S obzirom da o strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja govorimo godinama, a još je uvijek nemamo, dok sve poljoprivredne zakone neovisno o tome donosimo, apeliram na Ministarstvo da se ona izradi i da o njoj kao cjelovitom dokumentu možemo raspraviti i kao takvu je donijeti u ovom Saboru, kako bi Strategija bila baza za buduće zakone u poljoprivredi – istaknuo je Križanić podsjetivši da stočarstvo čini 38 posto poljoprivredne proizvodnje koja se smatra i naziva strateškom granom gospodarstva RH.
– Sigurno je da bi u toj strategiji trebalo obraditi potrebe i količine (bilance) određenih poljoprivrednih proizvoda, kao i regulatorne mehanizme u situacijama koje drastično odskaču od normalnih, kao i smjer u kojem se želimo kretati, a ne da nas nosi stihija. Naravno da tako rade zemlje u okruženju, tzv. regulatornim tijelima interveniraju u datom momentu, ali i pametne zemlje vode brigu o samodostatnosti osnovnih poljoprivrednih proizvoda. To bi nam trebao biti argument u pregovornima za ZPP 2021.-2027. i imperativ – naglasio je Križanić.
Dodao je kako upravo zbog takve zaštite svoje proizvodnje susjedne zemlje koje nisu članice EU donose prelevmane na uvoz svinjskog ili junećeg mesa da im se ne poremeti tržište, druge pak članice EU-a kao Austrija to rješavaju neslužbenom tjednom regulacijom tržišta i potreba za uvozom od strane njihove agencije koja prati tržište.
– S druge strane, kod nas zbog otežane prodaje stoke i niske cijene svinja i junadi prestaje interes za ovim poslom. I tako se iz godine u godinu događaju amplitude viškova-manjkova poljoprivrednih proizvoda. Na tržištu je u svakom slučaju sve manje stoke, sve više poljoprivrednih proizvoda koje ovdje u RH nema tko potrošiti. Stočarska proizvodnja je posebno osjetljiva, ima dodanu vrijednost i nju treba posebno njegovati, jer je ona multiplikator x 5. Od nje živi i ratar i prehrambena industrija i trgovina, klaonice, prijevoznici i graditeljstvo. Ona je sve slabija i sve malobrojnija – upozorio je potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu.
Istaknuo je, također, da je uz strategiju izuzetno važno osigurati nacionalna sredstva za povlačenje pune omotnice sredstava EU za programsko razdoblje 2021.-2027. bez čega ovaj zakon neće zaživjeti.
Križanić je naglasio i da je naročito velik doprinos i pomoć sektoru novi zakon o PDV-u kojim se znatno olakšava poslovanje poljoprivrednicima zbog međustope PDV-a 13 posto, jer će time krajnjem potrošaču proizvod biti dostupniji, a proizvođači će biti likvidniji zbog manjeg PDV-a.
Između ostalog, Križanić je istaknuo da se zbog uočenih poteškoća u provedbi važećeg Zakona o poljoprivredi, a posebice implementaciji provedbenih akata i uredbi EU prijedlogom zakona dodatno uređuju mjere i ciljevi poljoprivredne politike i izvori financiranja. Poljoprivreda pak se određuje kao strateška grana gospodarstva u RH. Posebno je naglasio i kako je financiranje mjera poljoprivredne politike moguće iz fondova EU, Državnog proračuna RH, proračuna jedinice lokalne i područne samouprave.
Govoreći o Upisniku poljoprivrednika Agencije za plaćanje, Križanić je naglasio da se ti podaci koriste i za kontrolu financijske potpore i drugih mjera poljoprivredne politike. Propisuje se obveza upisa u Upisnik poljoprivrednika za izravne potpore, u koje spadaju i potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi.
– Što se pak tiče proizvodno vezanih potpora, ide se za poticanjem proizvodnje pa je novost u ovom zakonu da se potiču mlijeko i mliječni proizvodi, goveđe i teleće meso i ovčje i kozje meso umjesto krava u proizvodnji mlijeka i krava dojilja, tova junadi i ovce i koze, i to smatram dobrim – kazao je Križanić.
Dodao je da su prijedlogom Zakona jasnije definirana postupanja u upravnom i inspekcijskom nadzoru, službenim kontrolama i kontrolama Agencije za plaćanje vezanim uz administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu, kao i pravila o jakim alkoholnim vinima i aromatiziranim proizvodima od vina.
– Uređuju se pitanja vezana uz stavljanje na tržište prirodnih mineralnih i izvorskih voda, postupak priznavanja i zadaće nadležnih tijela, a ovim se prijedlogom zakona poboljšava i okvir za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike, ima dobar smjer kretanja i treba ga zbog transparentnosti i sinkronizacije s EU legislativom donijeti. Očekujemo što prije strategiju poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja RH, kao i jasne smjernice i odgovore u kojem smjeru ide hrvatska poljoprivreda – zaključio je Križanić.
Uz Zakon o poljoprivredi u Hrvatskom saboru usvojen je i Zakon o uzgoju domaćih životinja.
