Zastupnici Hrvatskog sabora raspravljali su o novom Zakonu o vinu koji će Klub HDZ-a podržati, a u raspravu se uključio i saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Josip Križanić. Dosadašnji zakon datira još iz 2003.godine. Saborski zastupnik Križanić upozorio je na negativan trend prisutan u vinogradima i u proizvodnji vina.
- U desetogodišnjem razdoblju, od 2007. do 2016. godine, imamo 9.000 ha vinograda manje, odnosno 28 posto. U vanjskotrgovinskoj razmjeni razvidan je porast uvoza vina koji nije popraćen porastom izvoza. Imamo i veliko odstupanje u broju gospodarstava koja prijavljuju proizvodnju vina i koja stavljaju vino u promet - naglasio je Križanić koji smatra kako se to ne događa samo zbog smanjenog interesa za vinogradarstvo, već i zbog sve učestalijeg širenja zlatne žutice.
- Predlagao sam već ranije konkretnu mjeru: financiranje kompletnog insekticida iz državnog proračuna, njegove distribucije preko vinogradarskih udruga ili poljoljekarni te kontrolu provedbe preko komunalnog radara - ističe Križanić. Kada je riječ o eradikaciji šikara i zapuštenih vinograda nepoznatih vlasnika koja su staništa nametnika, Križanić je istaknuo kako smatra da treba dizati i svijest ljudi o iskorjenjivanju bolesti, ali i da je potrebna stroža kontrola JLS-a, odnosno komunalnih redara.
Upozorio je da je posljednjih nekoliko godina primjetan enormni uvoz vina iz EU-a, ali i trećih zemalja, posebice Crne Gore i Makedonije, i to u tankovima-cisternama koja su se prepakiravala i bez kontrole kvalitete prodavala diljem zemlje direktno konkurirajući kvalitetnim domaćim vinima.
- Osobno sam pitao na odboru Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo 2016. g. koliko su inspekcije izuzele uzoraka tako uvezenih vina u rinfuzi u cisternama, a odgovor je bio jedan uzorak. Naši su vinogradari prije plasmana vina na tržište trebali proći analize i ishoditi markice, što je garantiralo kvalitetu, ali im činilo i trošak. To se ovim zakonom mijenja i to je dobro - istaknuo je Križanić koji je na sjednici Hrvatskog sabora dao i amandman na Konačni prijedlog zakona o vinu.
- Ovim amandmanom se mijenja članak 25. stavak 3. i 5. čime se mijenja odredba te se pojednostavljuje za proizvođače upis u vinogradarski registar te se ne provodi upravni postupak i izdavanje rješenja, već Agencija za plaćanja provodi upis i brisanje u vinogradarski registar kao dio evidencije Upisnika poljoprivrednika pri čemu se prethodno izdavalo rješenje - objasnio je Križanić.
Dodao je da novi Zakon o vinu predviđa i četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska te četiri nove regionalne organizacije vinogradara koje će biti povezane s regijama.
- Većina vinogradara Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije smatra da bi se u nazivu središnja i bregovita Hrvatska trebala naći i riječ sjeverna, jer i najviše najozbiljnijih vinogradara i ima u ovoj regiji uz Međimurje, Varaždinsku i Koprivničko-križevačku županiju - rekao je saborski zastupnik Križanić.
