- SDP će se i dalje suprotstavljati korupciji, koja uzima maha u Varaždinu, kao i Varaždinskoj županiji te Hrvatskoj - ocijenila je Barbara Antolić Vupora, predsjednica SDP-a Varaždinske županije, otvarajući tribinu „Hrvatska – mala zemlja velike korupcije“, održanoj u srijedu u klubu Europa Media. Voditelj je bio tajnik SDP-a Dragan Zelić, koji je uvodno ustvrdio da je korupcija „tmurna tema, posebno kada je HDZ na vlasti“, odnosno u Varaždinu jer ima „gradonačelnika, koji ima probleme s pravosuđem“.
- Prvo smo mislili tribinu nazvati Varaždin - mali grad za veliku korupciju - dodao je Miroslav Marković, predsjednik varaždinskog SDP-a, napomenuvši da se grčka tragedija temelji na mitu, a naša na korupciji, koja je smrtonosna bolest za društvo, odnosno građane i poduzeća.
SDP želi, kako je naglasio, takvu politiku koja bi omogućila da gradovi, odnosno građani prodišu, umjesto da gledaju gotovo nestvarne scene, kako na nacionalnoj, tako i lokalnim razinama, kao što je želja HDZ-a da se u Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora imenuje bivši ministar dok je pod istragom USKOK-a pa bi se moglo zaključiti kako u HDZ-u ima zrno žita, a ne kukolja.
- A u Varaždinu imamo gradonačelnika i vlast, koja koristi svaki trenutak da nas ocrni jer im smetamo u njihovim nakanama. Nismo ni mi bili bez grešaka u prošlosti, ali naša uloga u njima nije ni izdaleka kako se sada želi prikazati. Sve zato što ukazujemo da se može bolje. Nažalost, Varaždin je ogledni, a možda i jedini primjer da je gradonačelnik - koji je odveden u lisicama, kada je Hrvatska bila pod prismotrom EU jer je trebala zaključiti poglavlje pravosuđe, i ima tri optužnice te jednu nepravomoćnu presudu - opet došao u priliku da vodi grad jer pravosuđe nije obavilo svoj posao ni nakon sedam ili osam godina - rekao je Marković, dodajući da takva situacija zbunjuje građane kod kojih se javlja apatija pa i strah.
Usprkos tome, SDP će se truditi biti glas poštenih građana, koji rade i čija djeca odlaze van jer ne mogu gledati sve ovo što danas imamo.
- Moramo naći širu platformu za promjene u društvu i borbu protiv korupcije, koje bi bilo manje da naše pravosuđe radi svoj posao kako treba. A za promjene nužno je promijeniti vlast. Da je tako, niz je primjera, a sada bih ukazao na jedan koji je dobar alat protiv zlouporaba. Grad Varaždin i dalje nema sustav koji bi javno prikazivao svaki račun koji se plaća, kao što je to ima Bjelovar - ukazao je Marković te napomenuo da je u borbi protiv korupcije bitno i obrazovanje, ali gradonačelnik na želi ni građanski odgoj u školama.
Vuk Vuković, autor sustava u Bjelovaru, koji je nedavno doktorirao u Oxfordu, opisao je svoj istraživački rad koji se bavio vezom između suspektnih, mogućih koruptivnih radnji u jedinicama lokalne samouprave i reizbora njihovih čelnika.
- Nije Varaždin jedini primjer s gradonačelnikom koji ima optužnicu. Ima toga još, od Dubrovnika pa nadalje. Zašto ljudi ponovno biraju one koji su bili u Remetincu? Odgovor na to pitanje tražio sam u svom radu. Započeo sam analizom javne nabave, odnosno potencijalne malverzacije kod kojih su višemilijunske poslove dobivale tvrtke bez ili s jednim zaposlenim te gotovo bez prihoda. Kada sam dobio indeks korupcije za svaku jedinicu lokalne samouprave, pogledao sam je li u njoj došlo do reizbora dužnosnika. Pokazalo se da postoji korelacija, ali do određene točke. Naime, hrvatski glasači kažnjavaju korupciju, ali tek ako se s njome pretjera. Moglo bi se reći „krade, ali i nama dade“, bilo da se radi o udžbenicima ili sl. - ukazao je Vuković te napomenuo da je o suspektnim slučajevima javne nabave razgovarao i u USKOK-u gdje su mu potvrdili da mnoge od njih i oni istražuju, a kada ih je pitao zašto onda više toga ne procesuiraju, čuo je protupitanje tko bi (o)sudio...
Transparentnost je, kako je naglasio, nešto sa čime se može boriti protiv koruptivnih radnji, a dobar primjer za to je Bjelovar u kojem objavljuju javno sve gradske račune.
- Nakon što je proradio taj sustav, bilo je upita iz drugih gradova, a kada smo im objasnili da se sve objavljuje, interesa više nije bilo. Međutim, nije javna nabava glavno područje korupcije, već izmjene prostornih planova i prenamjene zemljišta te slični poslovi s nekretninama - ukazao je Vuković te najavio mogućnost da sustav kakav je u Bjelovaru postane besplatan.
Podsjetivši da su i u katoličkoj crkvi ukazivali na „grijeh struktura“, prof dr. Josip Kregar ukazao je da korupcija nije tek grijeh lošeg čovjeka, već posljedica sustava koji je omogućuje, odnosno dopušta.
- Korupcija nije stvar mentaliteta, turskih osvajanja, komunizma. To nije tek individualni grijeh pa da treba imati strpljenja i samo čekati kako bi ona nestala te da bi postali Švedska ili finska gdje četiri godine nije bilo prijave za korupciju. Korupcija je posljedica loše vlasti, lošeg sustava, a ne povijesti, mentaliteta - ukazao je Kregar te to potkrijepio primjerom Fonda za privatizaciju čiji je čelnik mogao samostalno donositi odluke teške milijune kuna.
Hrvatska, kako je upozorio, zaostaje jer institucije ne rade svoj posao, a to ne mogu jer su tako „skrojene“.
- Imamo zakon u vezi porijekla imovine, a Mamiću se gleda samo za nekih milijun kuna. Ne može se govoriti da su institucije u redu, a da je stvar samo u pojedincima, ukoliko se oni ne snose posljedice. Institucije se sustavno razgrađuju od onih koji šalju suspektne u Sabor, umjesto da ih maknu iz politike. Kakvu to poruku šalju? Kako ćete nekoga uvjeriti da se korupcija ne isplati, da treba raditi ili učiti? Dok se Sanaderom bavilo pravosuđe, on je supruzi platio krstarenje. Sudovi ne rade svoj posao - ustvrdio je Kregar, dodavši da ako USKOK i nešto zahvati, treba naći suca koji neće podleći velikim brojkama.
Treba inzistirati, kako je dodao, i na političkoj odgovornosti, a ne da se sve dogovara između stranaka pa u parlamentima nema sučeljavanja jer je sve negdje drugdje dogovoreno, i to među političkim gremijima, šaćicom ljudi koji odlučuju o milijunima.
- Treba uvesti i mogućnost opoziva gradonačelnika koji je sada praktički nesmjenjiv. Zar vaš gradonačelnik nije autor udžbenika iz etike? Tko još vjeruje u etički kodeks, ako i postoji? Treba mijenjati izborni zakon i izborne jedinice da bi izbori bili pošteni. Treba donijeti i zakon o lobiranju pa da se vidi tko kome daje novac i za što - ukazao je Kregar, napomenuvši da su dobro poznate antikorupcijske mjere, propisi i zakoni, njih pedesetak, od kojih je Hrvatska uvela tek desetak.
