Udruga kreditnih dužnika - KREDA održala je 23. veljače tribinu o implementaciji i utjecaju Direktive 2014/17/EU na prava i zaštitu potrošača u RH.
Osim predstavnika Udruge kreditnih dužnika - KREDA, na tribini su u svojstvu govornika sudjelovali i saborski zastupnik i član Odbora za financije i državni proračun Ivan Lovrinović, sudac na Trgovačkom sudu Mislav Kolakušić i Dominik Vuletić, s Pravne katedre Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Lovrinović je u svom izlaganju naveo činjenicu da je HNB čekao zadnji čas da pripremi izmjene u zakonu o stambenom kreditiranju, a Direktiva je objavljena prije dvije godine i da to dovoljno govori o brizi HNB-a za građane.
Naveo je i da bi Direktiva trebala doprinijeti europeizaciji hrvatskog bankarstva glede informiranosti građana i sprečavanju manipulacija od strane banaka.
- Do sada smo imali balkanizaciju bankarstva jer su se strane banke u Hrvatskoj ponašale bitno drugačije nego u matičnim zemljama na štetu naših građana. Takvoj praksi mora se stati na kraj - naglasio je Lovrinović.
Kredit za stan nije bilo kakav kredit, on mora biti pod posebnim nadzorom i regulacijom HNB-a i države, uz značajno niže kamatnjake. To mora biti sastavni dio demografske politike koja je najvažnija. Valutnu klauzulu za domaće transakcije nikada više ne bi trebali koristiti, istaknuo je Lovrinović.
Naveo je da bi se pored sustava obrazovanja i Crkva aktivno trebala uključiti u proces edukacije djece i mladih vezano za kredite i život na dug, jer su upravo krediti jedan od najvažnijih uzroka razvoda brakova.
Banke, HNB i država morali bi formirati posebne fondove za učinkovit sustav financijskog opismenjavanja kao najvažniji segment preventivnog djelovanja.
Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić na tribini je govorio o temi poglavlja Direktive "Dobro izvršenje ugovora o kreditu i srodnih prava".
Kolakušić je kratko napomenuo koja je razlike između Uredbe i Direktive Europske unije. Uredba je direktno zakonodavstvo, Direktiva nije direktno/konkretno zakonodavstvo, one predstavljaju cilj koje države članice trebaju postići.
- Metode koje će države članice primijeniti da implementiraju Direktivu prepuštene su državama članicama, one mogu osnovati agencije, donijeti zakone, pravilnike. Bitno kod Direktiva je da su sudovi u svojoj praksi morali slučajeve tumačiti u skladu s naputcima Direktive. Direktive su jako značajne i donose značajne novosti, pogotovo po pitanju prijevremene otplate kredita - istaknuo je Kolakušić.
Po Direktivi se prijevremena otplata kredita građanima mora isplatiti, a ne da banke naplaćuju penale za prijevremenu otplatu kredita. Što se tiče ovrha na prvu nekretninu Direktiva donosi da se ne može zaštiti ovrha na jedinoj nekretnini.
- Direktiva nastoji da cijene nekretnina budu javno poznate, što je slučaj u nekim zemljama, no mi u Hrvatskoj još uvijek ne znamo koliko košta nekretnina na nekom području. Direktiva nalaže državama članicama da se postigne najbolja cijena za nekretninu koja je predmet ovrhe. U situaciji da se više ne može servisirati kredit, to je jako bitno, jer se dužnik dovodi u situaciju da se ovrši njegova nekretnina, proda se po nepovoljnoj cijeni, a on je dužan banci još silne novce za ništa. Trenutni ovršni postupak u RH su jako netransparentni do trenutka same dražbe. Mi imamo javne objave o ovršenim nekretninama, a te javne objave ne sadrže nikakve konkretne podatke koji bi omogućili potencijalnim kupcima da izađu na dražbu - rekao je Kolakušić te se osvrnuo na na nužnost izmjene ovršnog postupka, posebice kad je riječ o stambenim nekretninama.
Vuletić je naglasio da su standardi koje propisuje Direktiva minimalni standardi koje države članice moraju implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva. Govorio je i o otklanjanju valutnog rizika na način da se osigura mogućnost konverzije u alternativnu valutu u kojoj dužnik ima primanja ili osigurati neki drugi način na koji bi se taj rizik otklonio.
Predstavnici Udruge kreditnih dužnika - KREDA su za kraj zaključili da bi ova Direktiva trebala pridonijeti boljem položaju potrošača prilikom korištenja usluga kreditnih i financijskih institucija, ali da je nužno što prije pokrenuti javnu raspravu obzirom da se bliži rok za implementaciju ove Direktive, a koji istječe 21. ožujka ove godine.
Nadaju se da će se u postupku implementacije ove Direktive ozbiljnije i kvalitetnije pristupiti problematici i da će izostati dosadašnja praksa manipulacije odredbama zakona i podilaženju bankarskom sektoru na štetu potrošača.
