Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, procjenjuje se da je otprilike 83,4 milijuna ili 29% odraslih osoba u Europskoj uniji ikad konzumiralo nezakonitu drogu, od kojih je i dalje najčešći kanabis. Europljani svake godine troše najmanje 30 milijardi eura na droge – od čega 39% na kanabis, 31% na kokain, 25% na heroin te 5% na amfetamine i MDMA.
Istaknuli su to iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama (26. lipnja).
- Globalni trend reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja iz 2019. godine, drogu je barem jednom u životu konzumiralo 24,5% ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (s 5.3% na 11.2%). Najčešće korištena droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9% ispitanika – priopćili su iz HZJZ-a.
Prema podacima iz Registra HZJZ-a, broj osoba s problemom ovisnosti o drogama u 2021. u padu je u odnosu na 2020. godinu, na što je svakako utjecala i pandemijska godina. Tijekom 2021. u zdravstvenim ustanovama registrirano je 5.378 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 518 prvi put bilo na liječenju. Zbog zlouporabe opijata u 2021. na liječenju je bilo 4.467 osoba, od kojih 126 prvi put. Nastavlja se trend smanjenja broja novoliječenih zbog uzimanja opijata.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2021. godini na području RH zabilježeno je 2.324 kaznenih djela povezanih s drogama što je 11,8% manje u odnosu na 2020. U 2021. ukupno je zabilježeno 8.951 zapljena svih vrsta droga, što predstavlja povećanje od 7,5% u odnosu na 2020. godinu kada je zabilježena 8.323 zapljena, naveli su iz HZJZ-a.
Opijatski ovisnici stariji od 30 godina
O situaciji u Varaždinskoj županiji upitali smo dr. Irenu Stipešević Rakamarić, voditeljicu Djelatnosti za promicanje zdravlja i javnozdravstvenu medicinu u županijskom Zavodu za javno zdravstvo.
- U 2020. godini u našem odjelu liječeno je 189 osoba zbog ovisnosti, od čega 155 muškaraca i 34 žena. Od toga je bilo 169 opijatskih ovisnika, a 20 ih je došlo zbog konzumacije kanabinoida. Kao negativan pokazatelj unatrag dvije godine trend je smanjivanja novoupućenih od strane represivnog aparata (suda, općinskog državnog odvjetništva i policije) budući da mladi konzumenti kanabinoida dolaze isključivo tim putem. Te godine ni jedna osoba nije upućena u Centar na odvikavanje na taj način, što je neuobičajeno i može biti posljedica nedostatka postupanja prema toj skupini – napomenula je dr. Stipešević Rakamarić.
Prema podacima iz PU varaždinske, 2020. je bilo 185 kaznenih djela povezanih s drogama, 2021. 89, a u prvih pet mjeseci ove godine bilo je 20. - Ako uspoređujemo 2020. i 2021. godinu, vidljivo je da je u 2021. godini zabilježen pad kaznenih djela od 52%. Ako promatramo kaznenu problematiku droga, treba spomenuti da se kaznene prijave podnose zbog počinjenja tri kaznena djela i to: neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, omogućavanja trošenje droga te neovlaštene proizvodnje i prometa tvari zabranjenih u sportu. Kako bi se stekla realnija slika o kretanju zlouporabe droga na nekom području, svakako treba i uzeti u obzir prekršaje počinjene vezano uz zlouporabu droga pa tako u 2020. bilježimo 166 prekršaja, u 2021. 167, a u prvih pet mjeseci 2022. 83 prekršaja - odgovorili su nam iz policije. Napomenuli su pritom da je na području PU varaždinske prisutno više različitih vrsta droge, a najčešće su marihuana i amfetamin.
- Do kraja 2021. godine liječeno je ukupno 200 osoba zbog ovisnosti, od čega 169 muškaraca i 30 žena. Od toga je bilo 170 opijatskih ovisnika, a 30 ih je došlo zbog konzumacije kanabinoida. Od 200 liječenih ovisnika 19 je novoprijavljenih, od čega je 10 upućeno do strane suda/ policije/ODO-a i 4 od strane CZSS. Liječeni opijatski ovisnici mahom su stariji od 30 godina, dok su neopijatski puno mlađi. Većina liječenih ovisnika je srednje stručne spreme, oko pola su u nekom radnom odnosu, a ima ih iz svih socioekonomskih staleža – pojasnila je.
Od konzumenata droga najzastupljeniji su ovisnici opijatskog tipa - oko 85% liječenih, a ostalih 15% konzumira druge droge, mahom kanabinoide. Ostale droge konzumiraju se kao sporedna sredstva ovisnosti i kod opijatskih, heroinskih ovisnika, a dio su politoksikomani.
Na liječenje zbog dugova, bolesti...
- Ovisnici o opijatima dolaze na liječenje pritisnuti dugovima, sudskim problemima, krvlju prenosivim bolestima kao što je hepatitis C i drugim komplikacijama, ili pod pritiskom članova obitelji ili sudskim nalogom. Broj tih ovisnika je generalno u opadanju. Skupinu koja konzumira ostale droge, osobito kanabinoide, vrlo je teško motivirati za liječenje, osim ako nemaju drugih pritisaka, jer unutarnja motivacija je oslabljena djelovanjem kanabisa. Deponiranje djelatne psihoaktivne tvari THC-a u masnom tkivu i potom postepeno oslobađanje tijekom više dana, stvara im privid da nisu ovisni, da uzimaju po vikend obrascu i da kontroliraju svoju ovisnost, što je zabluda. Tu je važna uloga represivnog aparata i obitelji u ranom otkrivanju i vanjskoj motivaciji za liječenje. O vrlo raširenoj, a pod-dijagnosticiranoj ovisnosti o kanabinoidima percepcija javnosti je neopravdano iskrivljena, u smislu potcjenjivanja problema, jer kod mladih osoba u razvoju, kad se očekuje intelektualni i svekoliki zamah, uzrokuje promjene na planu ličnosti, ponašanju, motivaciji, emocijama, školskom i akademskom (ne)uspjehu – ukazuje sugovornica.
U Odjelu za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti obavlja se liječenje ovisnosti o svim vrstama psihoaktivnih supstanci, ali i o alkoholu, nikotinu, te liječenje bihevioralnih ovisnosti, pokrenuta je i grupa liječenih ovisnika o kockanju i usko se surađuje s udrugom apstinenata od alkoholne ovisnosti te je pokrenut i program odvikavanja od pušenja (tzv. Škola nepušenja). Sve usluge su besplatne, ostvaruju se po principu primarne zdravstvene zaštite, bez uputnice, uz najavu na telefon odjela 320-969 – podsjetila je dr. Stipešević Rakamarić.
Dodala je da se do 2018. godine bilježio kontinuirani pad broja prijavljenih na liječenje, a u 2019. zabilježen je porast od 5%.
Povratak u realno stanje
- Taj podatak bi mogao ukazivati na ponovni porast potrošnje droga jer pandemija na njega nije utjecala, osobito jer je isti obrazac na razini RH. Smanjenje u 2020. godini je dijelom prividno, zbog primjene protuepidemijskih mjera, kao što je smanjeno korištenje zdravstvene zaštite vezano uz većinu kroničnih nezaraznih bolesti. U 2021. ponovno bilježimo porast, što tumačimo kao povratak u realno stanje te oporavkom tržišta i ponude droga, a pravo stanje će biti evidentnije kroz iduće dvije godine, ako ne bude značajnijih promjena u dostupnosti zdravstva – napomenula je.
- U 2020. godini, prema podacima Europskog centra za praćenje droga, u EU je zabilježeno oko milijun zapljena od čega se najviše odnosi na proizvode kanabisa, dok mi bilježimo pad upućivanja na liječenje zbog kanabisa, i u Hrvatskoj i u Varaždinu, čime se gubi prilika za prevenciju komplikacija i razvoj teže ovisnosti. Podaci o zapljenama variraju s obzirom na orijentiranost i strategije pojedinog represivnog aparata, no s javnozdravstvenog stajališta, to ima važan preventivni efekt radi ranijeg upućivanja na liječenje – naglasila je dr. Stipešević Rakamarić.
Dodala je da, vezano uz ovisnost o opijatima i s njom povezanim hepatitisom C, danas postoje peroralni lijekovi, praktički bez nuspojava, s visokim stopama izlječenja, koji se primjenjuju kroz svega nekoliko mjeseci pa je to dodatna motivacija za javljanje na liječenje. Naime, HZZO odobrava liječenje hepatitisa C onim ovisnicima koji su prethodno liječeni i ušli u remisiju ovisnosti.
